Praćenje reforme pravosuđa te pojavnost i procesuiranje zločina iz mržnje/govora mržnje
Izvještaj s okruglog stola održanog 14. prosinca 2015. godine
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, udruga Pravda iz Bjelovara od srpnja 2015. godine provode projekt Podrška strategiji razvoja pravosuđa u području ljudskih prava koji ima za cilj doprinos postizanju europskih standarda u pogledu neovisnosti, nepristranosti, stručnosti i učinkovitosti pravosuđa u Hrvatskoj te podizanje društvene svijesti o značaju poštivanja ljudskih prava, unaprjeđenje prepoznavanja diskriminatornih praksi u društvu te jačanje marginaliziranih skupina izloženih povredama prava. Od 1. srpnja nastavili smo kontinuirano pratiti suđenja uz podršku Fondova Europskog gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške (EEA/NG). Uz već kontinuirano praćenje suđenja za ratne zločine obvezali smo se pratiti i rasprave u svezi kaznenih djela počinjenih iz mržnje, u svezi s člankom 87. st. 20. KZ, kao i kaznena djela: mučenje i drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje (čl. 104. Kazneni zakon – KZ), povreda ravnopravnosti (čl. 125 KZ), povreda slobode izražavanja nacionalne pripadnosti (čl. 126 KZ), spolno uznemiravanje (čl. 156 KZ), javno poticanje na nasilje i mržnju (čl. 325. KZ). te postupaka pokrenutih temeljem Zakona o suzbijanju diskriminacije.
Ovaj okrugli stol okupio je 60-tak predstavnika pravosuđa (suce, državne odvjetnike, odvjetnike), kao i drugih organizacija civilnog društva te veleposlanstva u RH, koji su svojim odazivom pokazali interes za navedene teme, koje su svojom opsežnošću pokazale da predviđeno vrijeme za raspravu nije bilo dostatno. Stoga je neophodno nastaviti dijalog koji će ujedno povećati znanje i razumijevanje svih prisutnih te pridonijeti i jačanju percepcije povjerenja u pravosuđe svih građana.
Zalažemo se za podržavajuću kritiku, usmjerenu ka poboljšanju društva u cjelini, kroz jačanje pravosuđa, tehničkih i ljudskih kapaciteta, stalne edukacije te uvažavanje njihovih stavova kroz kreiranje zakona i zakonskih izmjena. Zalažemo se za jačanje pravne znanosti i znanstvenih istraživanja relevantnih i aktualnih tema. Zalažemo se za jačanje neovisnosti sudstva, transparente i objektivne kriterije njihova imenovanja, napredovanje i razrješenja, objavljivanje presuda, stvaranje uvjeta koji će osigurati dostojanstvo sudačke funkcije, koja zasigurno spada u jednu od najzahtjevnijih i najodgovornijih dužnosti u osiguranju funkcioniranja pravne države. Zalažemo se za neovisnost državnog odvjetništva, kao tijela državnog progona kaznenih djela, bez utjecaja drugih institucija, a posebice vladajućih političkih struktura.
Zalažemo se za jačanje slobode izražavanja, ali i procesuiranje govora mržnje, za strože kažnjavanje zločina iz mržnje, jer mrziteljima nije bitan pojedinac i njegove osobine, već je isti negativan simbol skupine kojoj pripada.
Zalažemo se za poštivanje prava žrtava kaznenih djela, kroz uspostavljanje i razvoj službi za potporu žrtvama kaznenih djela u svim stadijima kaznenog postupka, što je ključno za ostvarenje pravde za žrtve i omogućava žrtvama zahtijevanje vlastitih prava. Zalažemo se za cjeloživotnu podršku – potporu žrtvama koja obuhvaća pomoć prije, tijekom i poslije kaznenih postupaka, a uključuje emocionalnu, psihološku potporu i savjete koji se odnose na pravna, financijska i praktična pitanja. Sudski postupak treba stremiti tome da ne uzrokuje sekundarnu traumatiziranju i viktimizaciju, već vraćanje digniteta i poticanja prijavljivanja kaznenih djela. Zalažemo se punu primjenu Direktive o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela (Direktiva 2012/29/EU), koje je veliki korak naprijed za žrtve kaznenih djela.
Navedene teme smatramo važnima osobito zbog javne percepcije neovisnosti pravosuđa, vladavine prava, čestih izmjena zakona, uvođenja e-pravosuđa, nedovoljnog broja edukacija, zadnjih presuda vezanih uz spornu primjenu Zakona o kaznenom postupku, kao i činjenice da je 2014-15.godinu obilježila pojava veće prisutnosti govora mržnje sa obilježjima kaznenog djela ili prekršaja te se nadamo da će i ovaj izvještaj pridonijeti njihovom boljem razumijevanju i jačanju prava na pravično suđenje kao najvažnijeg procesno ljudskog prava.
