hr | en

Dana 10. rujna 2012. godine održana je sjednica Vijeća Predsjednika Republike Hrvatske za socijalnu pravdu. Tematska sjednica održana u Uredu Predsjednika, u središte rasprave stavila je obespravljenost civilnih žrtava rata.

Uvodno je Predsjednik Republike dr. Ivo Josipovic naglasio važnost rasprave i pozitivnih političkih odluka spram unapređenja položaja civilnih žrtava rata, osobito onih koji se nalaze u nezavidnom položaju plaćanja sudskih/parničnih troškova za tužbe koje su podnesene uslijed zahtjeva za obeštećenje povodom ljudskih i materijalnih gubitaka koje su žrtve pretrpjele. Članica Vijeća za socijalnu pravdu i programska koordinatorica Documente, Emina Bužinkić, predstavila je rezultate istraživanja potreba civilnih žrtava rata kojih je prema procjenama bilo između 4.000 i 8.000. U toj brojci nalazi se i 400 poginule i 1.044 ranjene djece. U velikom broju slučajeva žrtve su dvostruko diskriminirane te obespravljene činjenicom svojih gubitaka, ali i posljedicom neriješenih slučajeva i naplate parničnih troškova te višegodišnjim čekanjem priznanja patnje.

U ime civilnih žrtava govorili su Marica Šeatović, supruga ubijenoga i predsjednica Udruženja obitelji ubijenih, poginulih, nestalih i nasilno odvedenih, Đurđa Gmaz, majka ubijene djevojčice i predsjednica Koordinacije hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Sisačko-moslavačke županije te Jovica Brkić, žrtva terorističkih napada i tajnik udruge Pravda.

Eugen Jakovčić, medijski koordinator Documente predstavio je i medijsku kampanju Žrtve su predugo čekale koji donose osam teških slučajeva čiji su protagonisti civilne žrtve rata koje predugo čekaju na priznanje svoje patnje; Daliborka Mikulić, Slavonski Brod, Đorđe Gunjević, Pakrac, Krešimir Ivančić, Daruvar, Marica Kadić, Petrinja, Robert Kajušić, Zagreb, Vjera Solar, Sisak, Zemina Jaroš, Osijek i anonimna P.Z. TV spotovi kao i internet stranica www.civilnezrtve.hr su znak solidarnosti s civilnim stradalnicima koji se i nakon toliko godina od završetka rata i dalje suočavaju s problemima i poniženjima u ostvarivanju svojih prava.

Documentina voditeljica Vesna Teršelič iznijela je niz prijedloga i preporuka za priznanje patnje i obeštećenje civilnih žrtava rata. Primarno su naglašeni otpis parničnih troškova i osiguranje naknade štete po principu društvene solidarnosti, izjednačenje prava vojnih i civilnih invalida rata kao i uspostava fonda za rehabilitaciju, reintegraciju i reparacije.