hr | en

Više od dvadeset godina od početka rata,
u istraživanju koje provodimo, postavljamo si jednostavno ljudsko
pitanje – “kako danas žive stradali u ratu?”. I bez povoda, bez
godišnjica stradanja koje se obilježavaju širom Hrvatske, svatko bi
mogao pomisliti „Kako žive moji susjedi stradali u ratu?“. Posebno je
teško obiteljima više od 1.800 nestalih, čije sudbine još uvijek nisu
rasvijetljene. Radeći na istraživanju činjenica o svim žrtvama rata i
snimanju osobnih sjećanja, zapitali smo se na koji način institucije i
društvo priznaju njihovu patnju? Koliko se često stvaraju prilike da
svoja sjećanja na najbliže kažu zainteresirani članovi obitelji više od
22.000 ubijenih? Pitamo se kako se s traumama nose zatočenici i
zatočenice logora i koja vrsta podrške im nedostaje? Što treba svima
koji su preživjeli seksualno nasilje? Kako se snalaze svi čije su kuće
razorene?

Smatramo da bi se i sve nadležne
institucije trebale zapitati kakvu podršku pružaju stradalima i kritično
vrednovati svoj dosadašnji rad. U kojoj mjeri zakonski okvir zacrtan
1992., kojim se reguliralo pitanje naknade šteta stradalima u djelovanju
pripadnika JNA i srpskih postrojbi, još uvijek odgovara potrebama?
Smije li se zakonodavac stvarno oglušiti na uzastopne zahtjeve udruga
preživjelih za kvalitetnijim reguliranjem statusa roditelja stradale
djece?

U neuspjelom pokušaju rješavanja
problema stradalih zbog djelovanja od strane pripadnika hrvatskih
postrojbi te od strane nepoznatih počinitelja, Hrvatski sabor je 2003.
donio zakone slijedom kojih su oštećeni tužili Republiku Hrvatsku i u
više od 70% slučajeva, zbog odbijanja tužbenih zahtjeva izgubili parnice
koje parnične troškove moraju sami platiti. Je li etički prihvatljivo
da se obitelji ubijenih dodatno kažnjava naplatom visokih parničnih
troškova, umjesto da se napokon prizna njihova patnja?

Kako bi osmislili prijedlog programa reparacija/odšteta, Documenta
se odlučila na istraživanje potreba civilnih žrtava. Provest ćemo ga
putem intervjua sa stradalima uz dopunske razgovore s donositeljima
odluka. U svom dosadašnjem radu uvjerili smo se da za preživjele i za
žrtve još uvijek ostaje otvoreno pitanje kako iscijeliti rane. To je
posebno teško kad nema priznanja patnje svih žrtava. Radimo na tragu
ostvarivanja prava na istinu, pravdu, naknadu štete i garanciju
neponavljanja zločina. Smatramo da svaka žrtva i stradalnik ima pravo na
pravovremenu i primjerenu potporu od trenutka počinjenja zločina te
naknadu štete.

Upravo stoga uredili smo i objavili publikaciju “Prava civilnih žrtava rata”
u kojoj analiziramo postojeću praksu i zakonodavni okvir, a bavimo se
svim oblicima patnje i stradavanja u ratu – naknadom nematerijalne štete
zbog smrti bliske osobe, invaliditetom uzrokovan ratnim djelovanjem,
seksualnim zlostavljanjem kao vidom izvršenja ratnog zločina,
stradavanje od mina, naknadom štete za imovinu uništenu terorističkim
aktima…

Publikacija “Prava civilnih žrtava rata” dio je projekta Afirmacija prava na obeštećenje svih civilnih žrtava rata koji Documenta provodi uz potporu Instituta otvoreno društvo, a možete ju pronaći u rubrici Publikacije.