Posljednji pozdrav – Borivoj Dovniković Bordo (1930. – 2022.)

Tugujemo za Borivojem Dovnikovićem Bordom, umjetnikom, velikanom animacije, karikature i grafičkog dizajna, zahvalni za intervju koji smo nedavno snimili i još ga priređujemo za objavljivanje. U njemu govori o djetinjstvu u srpskoj porodici u Osijeku i bijegu iz NDH te svom stvaralačkom životu u kom je osvojio brojne nagrade. U završnoj poruci rekao je: “Ljudi ne žive od nacionalizma, od toga koje je tko nacije, jer to je grozno, da ti moraš bit domoljub, da bi postigao bilo šta.“ Njegov stric Milenko, pisar čepinske Općine, 1941. je uhapšen i odveden, prvo u Sokolski dom, a kasnije u ustaški logor smrti Jadovno, otkuda se nikad nije vratio.

Prisjetio se i kako je nakon završene srednje škole u Osijeku 1949. došao na Akademiju u Zagreb:“ Kad sam došao u Zagreb, došao sam u jednu otvorenu sredinu, gde vremenom uopće nisam imao potrebe da kažem da sam Srbin, nisam ništa, normalno sam živio, ako sam dobro crtao ili dobro radio karikature ili stripove, onda sam imao pare, ako nisam, nisam imao pare, nitko me nije pitao kako živim a dobro sam živio. I sad kako je počela, kako je nastala samostalna Hrvatska, sad ja osjećam svakim danom da sam ja Srbin, uh to mi je grozno, zašto ja to moram osjećat, pa pusti me da volim Dositeja Obradovića, pa zaš’ ne bi?“

Sve nas je zadužio svojim crtanjem karikatura, nekada u Kerempuhu, a zadnjih nekoliko godina u Novostima, te  svojim autorskim animiranim filmovima među kojima su Lutkica (1961), Znatiželja (1966), Putnik drugog razreda (1973), Škola hodanja (1978), kao jedan od najistaknutijih predstavnika Zagrebačke škole crtanog filma.  Od pokretanja bio je povezan s  Animafestom Zagreb a bio je i dugogodišnji član odbora međunarodne asocijacije animiranog filma ASIFA .

U autobiografskom zapisu „Život s olovkom – od rođenja do izbjeglištva“ pripovijeda o bijegu iz Osijeka u kolovozu 1941.: „Otac je grozničavo pripremao naš bijeg iz NDH. Jednog dana u najvećoj je tajnosti saopćio članovima porodice da je pronašao čovjeka, folksdojčera, koji prodaje lažne njemačke propusnice (Passierscheinen) s kojima se može pobjeći iz NDH u Srbiju.“ Tekst možete pročitati u časopisu Tragovi na poveznici: https://hrcak.srce.hr/229356

O pripremi prvog domaćeg crtanog filma „Veliki miting“ koji je crtao i Bordo možete pročitati više na: http://www.yugopapir.com/2014/09/kako-su-norbert-i-walter-neugebauer.html