hr

U Zagrebu, 17. studenog 2020.

-MEDIJIMA-

Cijenjeni/e,

18. studenog obilježavamo tragične godišnjice masakra u Škabrnji i pada Vukovara obilježenog ubojstvima, zarobljavanjem i protjerivanjem stanovništva. Izražavamo pijetet prema žrtvama zločina u Vukovaru i Škabrnji.

Dana 18. studenoga 1991. padom potpuno uništenog Vukovara okončana je tromjesečna opsada i granatiranje grada od strane Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih snaga, tijekom koje je na Vukovar palo više od 6,5 milijuna granata. Tog se dana prisjećamo svih stradalih u Vukovaru i okolici. Tijekom ta tri mjeseca usmrćeno je više od tri tisuće civila i branitelja, među kojima i 86 djece.

Nakon pada Vukovara stotine zarobljenih branitelja i civila prošlo je torture tijekom zarobljavanja i transporta, u prolaznim logorima te u logorima i zatvorima u Srbiji (Stajićevu, Begejcima, Sremskoj Mitrovici, Beogradu, Aleksincu i Nišu).

Jugoslavenska narodna armija pod zapovjedništvom Ratka Mladića, potpomognuta paravojnim jedinicama, probila je hrvatske obrambene položaje i ušla u selo Škabrnja. Krećući se od kuće do kuće, pripadnici srpskih snaga izdvajaju Hrvate, muče ih te pri tom ubijaju 43 civila i 15 branitelja. Sljedećeg dana srpske paravojne formacije uz pomoć JNA ulaze u susjedno selo Nadin, gdje ubijaju 14 hrvatskih civila.

Preživjeli seljani su protjerani, a njihova imovina zapaljena ili opljačkana. Pogubljenja onih koji nisu uspjeli pobjeći iz Škabrnje i okolice su nastavljena sve do veljače 1992. godine, a ukupno je do oslobođenja mjesta u VRA “Oluji” 1995. godine u Škabrnji ubijeno 86 osoba.

Procesuiranje ratnih zločina počinjenih u Vukovaru, Škabrnji i Nadinu:

ZLOČIN U VUKOVARU

Podsjećamo i da su za ratne zločine u Vukovaru pred Tribunalom u Haagu osuđeni Mrkšić, Šljivančanin i Šešelj dok su postupci protiv Miloševića, Dokmanovića i Hadžića obustavljeni zbog smrti optuženika.

U Hrvatskoj je za zločine u Vukovaru, prema podacima Državnog odvjetništva RH osuđeno više od 80 osoba, većinom u odsutnosti, a pred sudovima u Srbiji Tužiteljstvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je veći broj optužnica koje se odnose na zločine počinjene u Lovasu, Sotinu, Ovčari, Bogdanovcima i Vukovaru.

Tužiteljstvo MKSJ-a teretilo je zbog zločina u Škabrnji i Slobodana Miloševića, kao i Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, bivše šefove Državne sigurnosti Srbije, protiv kojih je u tijeku ponovljeni postupak i to sada pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Haagu.

Suđenje Stanišiću i Simatoviću, osim što bi obiteljima žrtava mogla predstavljati oblik reparacije kroz kaznenu pravdu, važno je i zbog mogućnosti korigiranja porazne činjenice da nitko od pripadnika državnog vrha Srbije, uz izuzetak nižih zapovjednika JNA (Miodrag Jokić i Pavle Strugar / “Dubrovnik”, Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin / “Vukovarska bolnica”), nije osuđen za zločine počinjene na teritoriju RH.

ZLOČIN U ŠKABRNJI, NADINU

Pred Haškim tribunalom za zločine u Škabrnji i Nadinu su na višegodišnje kazne zatvora osuđeni Milan Martić i Milan Babić, ali pred sudom u Srbiji niti jedan pripadnik JNA ili Teritorijalne obrane nije odgovarao za ove zločine.

Fond za humanitarno pravo iz Beograda je 2018. zatražio od Tužiteljstva za ratne zločine u Beogradu pokretanje istrage, na temelju kaznene prijave koju je udruga 2017. podnijela protiv pripadnika bivše JNA i Teritorijalne obrane zbog ubojstva 48 hrvatskih civila u Škabrnji i Nadinu u studenome 1991. Kaznena prijava podnesena je protiv šest identificiranih i nekoliko neidentificiranih pripadnika JNA i Teritorijalne obrane.

Pravosuđe Republike Hrvatske je u predmetu Škabrnja do sada donijelo dvije osuđujuće (pravomoćne) presudu i to protiv 16 okrivljenika od kojih je dvoje bilo prisutno tijekom suđenja pred Županijskim sudom u Zadru.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću