hr | en

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Građanski odbor za ljudska prava, Zagreb već deset godina pred sudovima u Republici Hrvatskoj prate kaznene postupke ratnih zločina, bilježeći, u godišnjim izvještajima, trendove i preporuke za poboljšanje stanja u procesuiranju ratnih zločina.  Od 1. srpnja pratitimo suđenja uz podršku Fondova Europskog gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške (EEA/NG). Organizacijama za ljudska prava koje od 2005. godine, pred sudovima u Republici Hrvatskoj (RH), zajednički prate postupke za kaznena djela ratnih zločina, pridružila se i Pravda iz Bjelovara.

Izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine u 2015. godini, daje najvažnija zapažanja kao i preporuke.  

Tijekom 2015. pratili smo 37 suđenja za ratne zločine, protiv 117 okrivljenika, od kojih je 12 postupaka ponovljeno suđenje (32,4%). U svojim zapažanjima tijekom suđenja posebno upozoravamo na dugotrajnost postupaka, primjerice protiv opt. Tomislava Merčepa prvostupanjsko suđenje je trajalo 4 godine, 2 mjeseca i 17 dana, zatim višestruko vraćanje predmeta na ponovno suđenje nakon ukidbenih odluka Vrhovnog suda RH (VSRH) i uslijed toga nevoljkosti oštećenika i svjedoka za svjedočenje te njihovu (re)traumatizaciju ponovnim davanjem iskaza. U velikom broju predmeta pripadnici srpskih postrojbi nedostupni su pravosudnim tijelima Republike Hrvatske  te im se sudi u odsutnosti, što ukazuje na potrebu poboljšanja regionalne suradnje. Trend suđenja u odsutnosti predstavlja par koraka unazad u praksi suđenja za ratne zločine s aspekta poštivanje načela pravičnog suđenja. Apeliramo na izbjegavanje suđenja u odsutnosti, veću razmjenu dokaza i ustupanje predmeta tužilaštvima u regiji prema boravištu okrivljenika, jer u protivnom suđenja u odsutnosti postaju nelogična, neekonomična, ne donose pravdu za žrtve, a otvaraju pitanja moguće povrede prava okrivljenika.

Ističemo da je neophodno povećanje ljudskih kapaciteta sudova, državnih odvjetništava kao i angažiranje dodatnih istražitelja ratnih zločina. Neophodno je širenje podrške žrtvama i svjedocima u državnim odvjetništvima i policiji. U radu sa žrtvama (neposrednim ili srodnicima ubijenih ili nestalih) neprocesuiranih ratnih zločina i dalje je prisutan problem naplate parničnih troškova jer su izgubili parnice u kojima su od Republike Hrvatske tražili naknadu nematerijalne štete zbog preživljene torture ili usmrćenja svojih bližnjih. Vlada Republike Hrvatske je u srpnju 2012. donijela Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (Narodne novine, broj 52/13)  kojom se otpisuju dugovi socijalno najugroženijim građanima pa i troškovi sudskih postupaka, ali navedenom Uredbom ovaj urgentni problem nije riješen na zadovoljavajući način.  Prema našim saznanjima  u nekim predmetima ovrha je već pokrenuta i provedena.  Za  Republiku Hrvatsku sramotno je nepriznavanje žrtve naplatom troškova kao i nepoštivanje prva zajamčenih međunarodnim instrumentima; Temeljnim načelima i smjernicama o pravu na pravni lijek i reparaciju za žrtve teških kršenja međunarodnog prava o ljudskim pravima i ozbiljnih povreda međunarodnog humanitarnog prava UN, Konvecijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te EU smjernicama, osobito s Direktivom 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, Europskog parlamenta i Vijeća Europe od 2012. godine, koja je trebala biti prenesena u domaće zakonodavstvo do studenog 2015. godine.