Zagreb u Drugom svjetskom ratu
Svim originalnim objavama vezanim za Zagreb u Drugom svjetskom ratu može pristupiti i preko ove poveznice.
Spomen – šetnja Zagrebom i predstavljanje vodiča „Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju“
U subotu, 27. ožujka 2021. godine povodom 80. godišnjice početka Drugog svjetskog rata na prostoru Jugoslavije održana je prva od tri povijesne šetnje Zagrebom. Spomen – šetnje dio su aktivnosti kojima Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću želi upoznati javnosti sa Zagrebom kao mjestom stradanja i otpora obilaženjem značajnih lokacija povezanih s funkcioniranjem ustaškog režima, zločinima, mjestima stradanja za vrijeme Drugog svjetskog rata kao i s razvojem i najvažnijim akcijama ilegalnog pokreta antifašističkog otpora. Epidemiološki dozvoljenom broju okupljenih sudionika na početku se obratila voditeljica Documente Vesna Teršelič, a šetnju je predvodila istraživačica Documente i jedna od autorica vodiča ,,Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju” Tena Banjeglav. Šetnji su se pridružili austrijski veleposlanik i predstavnici veleposlanstva SAD-a koje je omogućilo pripremu vodiča te veleposlanstva Australije.
Spomen šetnja započela je okupljanjem kod današnjeg Studentskog centra, a nekadašnjeg Zagrebačkog zbora odnosno Zagrebačkog velesajma koji je poslužio kao sabirni logor za Židove, Srbe, komuniste, ilegalce i druge nepoćudne skupine koje su od tamo prevožene u prve koncentracijske logore osnovane na području NDH – Danicu kod Koprivnice, zatim u gospićki sustav logora (Gospić, Jadovno, Slana i Metajna na Pagu), a kasnije i u Jasenovac i tamošnji sustav logora. Okupljeni su tijekom sat i pol šetnje obišli i druge odabrane lokacije, poput nekadašnjeg doma za ustašku mladež u Runjaninovoj ulici gdje se danas nalazi zgrada Doma zdravlja, Botaničkog vrta, Glavnog kolodvora, mjesta nekadašnje Sinagoge u Praškoj ulici ili zatvora u ulici Franje Račkog 9. Spomen – šetnja završila je na Trgu žrtava fašizma kod poznate ,,Džamije” u čijoj okolici se nalaze zgrade nekadašnjeg zatvora Gestapa ili sjedišta Ustaške nadzorne službe na početku Zvonimirove. Tijekom svake od tri najavljene spomen – šetnje obilazit će se različite lokacije kako bi se posjetilo što više mjesta u samom gradu Zagrebu.
Vodič ,,Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju” u sklopu kojeg su osmišljene i organizirane spomen – šetnje omogućit će učenicima, mladima, ali i svim zainteresiranima da saznaju povijesne priče koje krije više od 50 gradskih lokacija povezanih s ustaškim režimom i antifašističkim otporom koji je nedovoljno zastupljen u obrazovnom sustavu i javnom prostoru iako su teme Drugog svjetskog rata česte u političkom i društvenom životu.
Online promocija vodiča održana je 6. travnja u 11 sati, na dan kada je na ovim prostorima počeo Drugi svjetski rat. Također, vodič je javno dostupan na stranicama Documente i može se preuzeti na poveznici: https://documenta.hr/publikacije/
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
Održana druga spomen – šetnja Zagrebom
U organizaciji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, u subotu 10. travnja 2021. godine povodom 80. godišnjice proglašenja tzv. Nezavisne Države Hrvatske (NDH) održana je druga spomen – šetnja Zagrebom. Spomen – šetnje dio su aktivnosti kojima Documenta želi upoznati javnost sa Zagrebom kao mjestom stradanja i otpora obilaženjem značajnih lokacija povezanih s djelovanjem ustaškog režima, zločinima, mjestima stradanja za vrijeme Drugog svjetskog rata kao i s najvažnijim akcijama antifašističkog otpora. U subotnjoj šetnji su uz epidemiološki dozvoljeni broj sudionika sudjelovali i veleposlanik Francuske, Nj. E. Gaël Veyssière te veleposlanica Švicarske, Nj. E. Emilija Georgieva.
Okupljenima su se na početku obratili profesor Žarko Puhovski i voditeljica Documente Vesna Teršelič, dok je spomen – šetnju predvodila Documentina istraživačica i jedna od autorica vodiča ,,Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju” predstavljenog 6. travnja 2021., Tena Banjeglav. Za razliku od prve spomen – šetnje održane 27. ožujka 2021. kada su sudionici započeli šetnju od današnjeg Studentskog centra, a nekadašnjeg Zagrebačkog zbora odnosno Zagrebačkog velesajma, druga spomen – šetnja započela je ispred zgrade današnjeg USKOK-a (Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta) u Vlaškoj 116 gdje je Slavko Kvaternik 10. travnja 1941. godine u tadašnjoj zgradi ,,Radija Zagreb” obznanio ,,uskrsnuće Nezavisne Države Hrvatske”. Okupljeni su se potom uputili prema Tuškanovoj 15 gdje se nalazila ilegalna radio stanica – vrlo važan medij Komunističke partije za komunikaciju s građanima i pridobivanje novih članova koja je uz često mijenjanje lokacija preživjela sve do kraja NDH. Sudionici su nakon Tuškanove krenuli prema Trgu žrtava fašizma gdje se danas nalazi zgrada Hrvatskog društva likovnih umjetnika poznatija kao ,,Džamija”, a gdje su, po osnivanju NDH, ustaške vlasti odlučile izgraditi tri minareta i od postojeće zgrade napraviti džamiju. U okolici Trga također se nalaze i zgrade nekadašnjeg zatvora (Trg žrtava fašizma 10) kojeg je osnovao Gestapo zajedno s ustaškim režimom te Sjedište Ustaške nadzorne službe (UNS) u Zvonimirovoj 2. Isto tako, okupljeni su na idućoj lokaciji u Križanićevoj ulici mogli saznati informacije o zgradi gdje se danas nalaze četiri gimnazije, a nekada je služila kao tranzitni logor odakle su Židovi transportirani sve do Auschwitza. Također, tijekom spomen – šetnje obiđena je i zgrada Židovske općine na uglu Palmotićeve i Petrinjske kao i zatvor u Petrinjskoj, a šetnja je završila na mjestu nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici gdje su okupljeni osim informacija o povijesti sinagoge mogli saznati i zanimljivosti o Pošti u Jurišićevoj – mjestu najveće organizirane antifašističke akcije u Zagrebu.
Vodič ,,Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju” dostupan je na stranicama Documente i može se preuzeti na poveznici: https://documenta.hr/publikacije/
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
Održana treća spomen – šetnja u povodu 76. godišnjice oslobođenja Zagreba
Na dan oslobođenja Zagreba u subotu 8. svibnja 2021. održana je još jedna spomen šetnja u organizaciji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću. Na početku šetnje okupljenima se obratila Vesna Teršelič, voditeljica Documente naglasivši da „slavimo jer je ulaskom partizana u Zagreb napokon okončan ustaški, fašistički i nacistički teror“, Ognjen Kraus, predsjednik Koordinacije židovskih općina istakao je da „Dan pobjede znači kraj holokausta kao najgoreg perioda u povijesti čovječanstva“, a Tena Banjeglav, jedna od autorica publikacije „Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju. Vodič po Zagrebu u Drugom svjetskom ratu“ koja je dostupna na poveznici: https://documenta.hr/publikacije/ predstavila je lokacije stradanja i otpora. U šetnji su sudjelovali veleposlanik Kanade NJ.E. Alan Bowman i veleposlanik Izraela NJ.E. Ilan Mor koji je predstavio kulturu komemoriranja u Izraelu.
Tijekom šetnje sudionici su posjetili Židovsko groblje na Mirogoju i položili cvijeće kod kipa Mojsija posvećenog Židovima stradalima u Drugom svjetskom ratu. Cvijeće su položili i na Grobnicu djece s Kozare u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci više stotina preminule djece dovedene u ljeto 1942. iz logora Stara Gradiška u akciji spašavanja Diana Budisavljević, te na Grobnicu narodnih heroja u kojoj su pokopani narodni heroji, ali i drugi istaknuti pripadnici radničkog pokreta Hrvatske i Jugoslavije.
Šetnja se nastavila u centru grada kod Pošte u Jurišićevoj, u spomen na akciju koju su ilegalci izveli u nedjelju 14. rujna 1941. Zatim je uslijedila posjeta lokaciji zatvora u Petrinjskoj u kojem je među drugima bio zatvoren i književnik Ilija Jakovljević autor „Konclogora na Savi“. Šetnja je završila obilaskom mjesta nekadašnje Sinagoge u Praškoj ulici.
Proslava oslobođenja nastavila se i prikazivanjem prigodnog video spota povodom 76. godišnjicu pobjede nad fašizmom i nacizmom na društvenim mrežama, u sklopu zajedničke europske kampanje #weremember #mipamtimo, u kojoj Documenta sudjeluje s partnerima iz Slovačke, Češke i Mađarske, koji je dostupan na: https://fb.watch/5oYf2ymsIj/
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
Povodom Dana antifašističke borbe održana četvrta spomen-šetnja
Uoči Dana antifašističke borbe, u subotu 19. lipnja, održana je četvrta u nizu spomen-šetnji u organizaciji Documente – Centra za suočavanje u suradnji s Antifašističkom ligom RH. Spomen šetnja se održala u znak sjećanja na 80. godišnjicu osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda 22. lipnja 1941. godine. S obzirom na povod održavanja, naglasak tijekom šetnje stavljen je na obilazak lokacija povezanih s ilegalnim pokretom i otporom antifašista u Zagrebu.
Sudionici šetnje okupili su se u 11 sati kod stadiona Maksimir gdje se 26. svibnja 1941. dogodila jedna od najvećih akcija solidarnosti mladih Hrvata i SKOJ-evaca sa Židovima i Srbima. Okupljenima se obratila voditeljica Documente Vesna Teršelič istaknuvši kako je mladost Zagreba na tadašnjem stadionu odbila poslušati ustaški poziv na podjelu. Umjesto odvajanja od svojih kolega, u velikoj gesti solidarnosti, svi zagrebački srednjoškolci su prešli na istu stranu na koju su ustaše poslali Srbe i Židove naglasivši „da se i danas trebamo suprotstaviti iskrivljavanju povijesti te tražiti načine da se činjenice o akcijama poput ove uvrste u obrazovne programe osnovnih i srednjih škola”. Teršelič je spomenula i film „Akcija stadion“ redatelja Dušana Vukotića, prema scenariju koji je potpisao skupa sa Slavkom Goldsteinom. Autorica vodiča Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju. Vodič po Zagrebu u Drugom svjetskom ratu te voditeljica spomen-šetnji, Tena Banjeglav, podsjetila je da su od početka srpnja 1941. provođena strijeljanja zatvorenika iz zatvora i logora u Zagrebu. Glavna mjesta strijeljanja bila su Dotrščina te šuma Stupnički Lug u Rakovom Potoku. Međutim, prva strijeljanja vršena su u Maksimiru.
Nakon toga, sudionici su posjetili zgradu nekadašnjeg židovskog staračkog doma Lavoslav Schwartz, iz kojeg su već 11. travnja iseljeni svi štićenici, a nacistička vojska je zgradu zajedno sa svim inventarom zaplijenila. Šetnja je nastavljena posjetom zgradi glavne Pošte u Jurišićevoj, mjestu održavanja jedne od najvećih akcija ilegalaca koji su 14. rujna 1941. zgradu Pošte uz snažnu eksploziju digli u zrak, čime su prekinute sve telefonske te prislušne veze ustaša i drugih okupatora s drugim gradovima u Hrvatskoj i u Europi. Sudionici su zatim položili ruže i poklonili se sestrama Baković, koje predstavljaju simbol otpora u Zagrebu. Upoznali su se i s tragičnom pričom Lee Deutsch, zagrebačkog ”čuda od djeteta”, koja je zbog svog židovskog podrijetla deportirana u Auschwitz. Posjetili su i lokaciju u Klaićevoj ulici gdje se u stanu obitelji Pavešić nalazila ilegalna tiskara koja je dugo i uspješno djelovala.
Šetnja je završila kod Likovne akademije u Ilici pričom o još jednoj heroini otpora u Zagrebu, Diani Budisavljević. U zgradi Gluhonijemog zavoda, danas Centra za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj”, u kolovozu 1942. bilo je smješteno oko 5000 djece spašene iz logora Stara Gradiška.
Nakon spomen-šetnje, u dvorištu Likovne akademije održao se kratki kulturno-umjetnički program. Glazbenica Dada Horvat na ukuleleu je odsvirala nekoliko pjesama povezanih s otporom te pozvala sudionike da joj se pridruže.
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
Peta spomen-šetnja i predstavljanje umjetničke instalacije Dritona Selmanija
Povodom Međunarodnog dana mira koji se obilježava 21. rujna te ususret umjetničkoj intervenciji koju istim povodom svake godine organizira Virtualni muzej Dotrščina, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je u subotu 18. rujna 2021. godine s početkom u 17 sati organizirala petu spomen-šetnju. Nakon održane četiri spomen šetnje prije ljetne stanke, Documenta nastavlja s aktivnostima kojima se javnost upoznaje sa Zagrebom kao mjestom stradanja i otpora obilaženjem značajnih lokacija povezanih s funkcioniranjem ustaškog režima, zločinima, mjestima stradanja za vrijeme Drugog svjetskog rata kao i s razvojem i najvažnijim akcijama antifašističkog otpora.
Peta spomen-šetnja započela je na okretištu Dubrava odakle su se sudionici pod vodstvom Documentine koordinatorice programa obrazovanja Tene Banjeglav uputili prema Parku prosinačkih žrtava posvećenom šesnaestorici antifašista koje su ustaše na tom mjestu javno objesili 20. prosinca 1943. Dvojica zarobljenih antifašista uspjelo se spasiti pukom srećom i neopreznošću ustaških vojnika. Danas se na tom mjestu nalazi spomenik koji komemorira šesnaestoricu obješenih u parku, koji je rad kipara Dušana Džamonje. Osim spomenika, koji je apstraktan i sam za sebe teško razumljiv, u parku nedostaje ploča s tekstom i objašnjenjem događaja i mjesta stradanja. Sudionici su se nakon toga uputili prema Spomen-parku Dotrščina gdje je predstavljena privremena umjetnička intervencija “Beyond, Beyond” kosovskog umjetnika Dritona Selmanija, a koju je moguće vidjeti do 25. rujna. Okupljenima su se na početku obratio voditelj Virtualnog muzeja Dotrščina Saša Šimpraga istaknuvši kako za razliku od Dotrščine gdje nema nikakvog objašnjenja što se tu dogodilo i što predstavljaju postavljeni spomenici, ovakva mjesta u mnogim zemljama postaju edukacijska središta. Okupljenima se osim Šimprage obratio i povjesničar Tvrtko Jakovina, predsjednik UABA Maksimir, Dubrava i Sesvete Zdravko Pantelić te autor umjetničke instalacije Driton Selmani koji je istaknuo osjećaj velike odgovornost radeći na mjestu kao što je Dotrščina uz pitanje kako poboljšati njezinu vidljivost u javnom prostoru.
Uz odavanje počasti tisućama žrtava fašizma ubijenih na Dotrščini, ovogodišnji natječaj za privremenu memorijalnu intervenciju u spomen-parku Dotrščina u fokus je stavio i samu dotrščinsku šumu koja je posječena tijekom masovnih pogubljenja od strane ustaškog režima koja su se dogodila na toj lokaciji tijekom Drugoga svjetskog rata. Tako su stabla u spomen parku koja vidimo danas stara kao i masovni zločin koji se tamo dogodio. Rad „Beyond, Beyond“ Dritona Selmanija poetično je i univerzalno čitanje šume i mjesta, a koliko prošlost ujedno propituje i budućnost. Postavljanjem školskih ploča u dubinu šume, povijesni ili čak budući događaji biti će nam vodič za očuvanje sjećanja kroz neizbrisive poruke i pouke uzimajući u obzir i nestabilnost prošlih sjećanja i zaborava kao oruđa za česte političke manipulacije.
Na kraju, Šimpraga je sudionicima pete spomen-šetnje, kao i ostalim sudionicima koji su došli na predstavljanje umjetničke instalacije, ispričao povijest Spomen-parka Dotrščina od perioda Drugog svjetskog rata, preko Jugoslavije i 90-ih, pa sve do danas, istaknuvši njezinu važnost kao mjesta sjećanja, ali i mjesta koje može i mora imati važnu ulogu u obrazovnom sustavu grada Zagreba.
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
