Zločin u Velikoj Kladuši (opt. Ćazim Behrić)
Kazneni postupak protiv Ćazima Behrića optuženog za ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120 st. 1 OKZ RH.
Dana 21. siječnja 2016. Županijski sud u Rijeci proglasio je krivim okrivljenog Ćazima Behrića za ratni zločin protiv civilnog stanovništva te ga osudio na četiri godine zatvora.
Istog se tereti da je od 11. lipnja 1994. do 13. kolovoza 1994. u logoru Drmeljevo, Velika Kladuša (Bosna i Hercegovina), smještao civile, među kojima je bilo djece, žena, trudnica, invalida, muškaraca svih starosnih dobi te silovao jednu logorašicu. U nehumanim uvjetima, on i njegovi čuvari fizički i psihički su zlostavljali, vrijeđali, uskraćivali medicinsku pomoć civilima koji su se smatrali protivnicima uspostavljene tzv. „Autonomne pokrajine Zapadna Bosna“. Za naređivanje, planiranje, organiziranje i formiranje više logora na području Velike Kladuše, u kojima je bilo zatvoreno najmanje 5000 osoba, 2002. godine je osuđen Fikret Abdić kojem je dosuđeno 15 godina zatvora pri Županijskom sudu Karlovcu.
Nakon izricanja presude okrivljenom Ćazimu Behriću ukinut je istražni zatvor te je pušten na slobodu. Prilikom izricanja presude kao olakotnu okolnost uzelo se u obzir nekažnjavanje okrivljenog te položaj koji je imao kao upravitelj logora Drmeljevo u odnosu na nadređene te mu je stoga dosuđena kazna manja od predviđenog minimuma. Sud je okrivljenom naložio plaćanje troškova suda u iznosu od 5000 kuna te troškove svjedoka u iznosu od 17000 kuna. U okviru pravnog sustava pravde, hijerarhija ozbiljnosti zločina postaje vidljiva kada se govori o broju godina koje počinioci treba da odsluže u zatvoru. Žrtve često to vide kao ekvivalent obimu priznanja koje dovijaju od društva za nasilje koje su pretrpjele. Stoga male kazne za silovanje i seksualno zlostavljanje, prema tome, označavaju i manjak priznanja ozbiljnosti zločina silovanja, kao izvršenja ratnog zločina.
Suđenje protiv opt. Ćazima Behtića je započele 13. ožujka 2015. godine, a neki od svjedoka saslušani su pred tijelima kaznenog progona u Bosni i Hercegovini. Ovaj sudski postupak rezultat je suradnje Tužilaštava BiH, posebnog odjela za ratne zločine i DORH. Optuženi je uhićen u veljači 2014. godine u Vojniću gdje je u to vrijeme živio. Tijekom istrage, kao i tijekom suđenja, protiv optuženog Ćazima Behrića određen je istražni zatvor iz osnova u članku 123. stavku 1. točkama 1. ZKP/08 (opasnost od bijega), jer iz podataka u spisu proizlazi da optuženik ima dvojno državljanstvo, odnosno državljanstvo Republike Hrvatske i državljanstvo Bosne i Hercegovine.
OPTUŽNICA (SAŽETAK)
Okrivljenika Ćazima Behrića se teret da je od 11. lipnja 1994. do 13. kolovoza 1994. u Velikoj Kladuši (Bosna i Hercegovina) smještao civile, među kojima je bilo djece, žena, trudnica, invalida, muškaraca svih starosnih dobi, u nehumane uvjete te su ih on i njegovi čuvari fizički i psihički zlostavljali, vrijeđali, uskraćivali medicinsku pomoć. Tereti ga se i za silovanje jedne logorašice.
Tijekom istrage protiv optuženog Ćazima Behrića određen je istražni zatvor iz osnova u članku 123. stavku 1. točkama 1. ZKP/08 (opasnost od bijega), jer iz podataka u spisu proizlazi da optuženik ima dvojno državljanstvo, odnosno državljanstvo Republike Hrvatske i državljanstvo Bosne i Hercegovine.
