hr | en

Dana 29. veljače 2016. Vrhovni sud RH je djelomično prihvatio žalbu državnog odvjetnika te ukinuo presudu u osuđujućem dijelu u odnosu na optužene M. Stanimirovića, optuženog S. Srdića, optuženog D. Sedlića, optuženog D. Stupara, optuženog Ž. Krnjajića i optuženog R. Stanimirovića te u oslobađajućem dijelu u odnosu na optuženog J. Janjića i u tim dijelovima predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno  suđenje. Preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kaznenoj sankciji te se optuženi B. Miljković zbog kaznenog djela iz članka 91. stavka 2. točke 22. KZ/11 osuđuje na kaznu zatvora od 8 (osam) godina. U nepobijanom (odbijajućem) dijelu prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjana.

Na Županijskom sudu u Vukovaru 13. travnja 2010. započela je glavna rasprava u postupku protiv Miloša Stanimirovića i još četrnaest osoba, optuženih da su nakon 20. rujna 1991. godine u mjestu Tovarnik civilno stanovništvo hrvatske i nesrpske nacionalnosti raseljavali, ubijali, fizički zlostavljali i prisvajali ili uništavali imovinu pa su time počinili kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocid opisano i kažnjivo po čl.119. OKZ RH i ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. OKZ RH uz primjenu čl. 43. OKZ RH.

Optužnica je izmijenjena 10. travnja 2012. godine. Izmjenom optužnice jedanaestorici okrivljenika stavljeno je na teret počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, a trojici okrivljenika počinjenje kaznenog djela oružane pobune. U odnosu na jednu okrivljenicu postupak je ranije obustavljen zbog smrti.

Prvostupanjska presuda Vijeća za ratne zločine Županijskog suda u Vukovaru objavljena je 23. travnja 2012. godine. 

Prvostupanjskom presudom četvorica optuženika, Branislav Jerković, Jovo Janjić, Milenko Stojanović i Nikola Tintor, oslobođeni su optužbe. Miloš Stanimirović osuđen je na zatvorsku kaznu u trajanju od 10 godina, Stevan Srdić i Boško Miljković na 8 godina, Dušan Stupar, Dragan Sedlić i Željko Krnjajić osuđeni su na 6 godina zatvora i Radoslav Stanimirović osuđen je na petogodišnju (5) zatvorsku kaznu.

Stanimirović, Stevan Srdić, Dušan Stupar, Boško Miljković, Dragan Sedlić, Željko Krnjajić i Radoslav Stanimirović proglašeni su krivima i izrečene su im kazne zatvora: M. Stanimiroviću 10 godina, Srdiću 8 godina, Stuparu 6 godina, Miljkoviću 8 godina, Sedliću 6 godina, Krnjajiću 6 godina i R. Stanimiroviću 5 godina.

Vrhovni sud, 29. veljače 2016., prihvaća djelomično žalbu državnog odvjetnika, ukida  pobijanu presudu u osuđujućem dijelu u odnosu na optužene M. Stanimirovića, optuženog S. Srdića, optuženog D. Sedlića, optuženog D. Stupara, optuženog Ž. Krnjajića i optuženog R. Stanimirovića te u oslobađajućem dijelu u odnosu na optuženog J. Janjića i u tim dijelovima predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Preinačuje prvostupanjsku presudu u odluci o kaznenoj sankciji te se optuženi B. Miljković zbog kaznenog djela iz članka 91. stavka 2. točke 22. KZ/11. osuđuje na kaznu zatvora od 8 (osam) godina. U nepobijanom (odbijajućem) dijelu prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Okrivljenicima se stavlja na teret da su nakon što je dana 20. rujna 1991. godine mjesto Tovarnik okupirano od strane tzv. JNA, pridruženih srpskih paravojnih postrojbi i ekstremnih osoba, pridruživši se okupacionim snagama protivno čl. 3., 27. i 53. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. godine, čl. 51. toč. 2. dopunskog Protokola I, čl. 4. dopunskog Protokola II iste Ženevske konvencije i točke II Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, u cilju da taj prostor učini etnički čistim i da se onemogući daljnji život hrvatskom i drugom nesrpskom stanovništvu, civilno stanovništvo hrvatske i nesrpske nacionalnosti raseljavali, ubijali, fizički zlostavljali i prisvajali ili uništavali imovinu 

dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali, mučili, nanosili velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta, provodili raseljavanja, pljačkali imovinu stanovništva u namjeri da potpuno unište stanovništvo hrvatske nacionalne skupine, ubijali, nanosili teške tjelesne ozljede i stanovništvo prisilno raseljavali, 

pa su time počinili krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocid opisano i kažnjivo po čl. 119. OKZ RH i ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. OKZ RH uz primjenu čl. 43. OKZ RH.

Optužnicu Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru DO-K-34/00 od 01. veljače 2001. godine možete pogledati ovdje.

Optužnica je izmijenjena 10. travnja 2012. godine. Izmjenom optužnice jedanaestorici okrivljenika stavljeno je na teret počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, a trojici okrivljenika počinjenje kaznenog djela oružane pobune.

OPĆI PODACI

Županijski sudu u Vukovaru

Predmet: K-6/01

Vijeće za ratne zločine: sudac Nikola Bešenski, predsjednik Vijeća; sutkinja Nevenka Zeko, članica Vijeća; sutkinja Zlata Sotirov, članica Vijeća

Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru broj DO-K-34/00, od 01. veljače 2001. godine, izmijenjena 10. travnja 2012. godine 

Kazneno djelo: genocida iz čl. 119. OKZ RH i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.120. OKZ RH, uz primjenu čl. 43. OKZ RH; nakon izmjene optužnice kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH i kazneno djelo oružane pobune iz čl. 235. st. 1. (236.f.) KZ RH

Tužitelj: Miroslav Šarić, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Vukovaru

Optuženici: Miloš Stanimirović, Stevan Srdić, Dušan Stupar, Boško Miljković, Dragan Sedlić, Branislav Jerković, Jovo Janjić, Milenko Stojanović, Dušan Dobrić, Đuro Dobrić, Jovan Miljković, Katica Maljković, Nikola Tintor, Željko Krnjajić i Radoslav Stanimirović – svi su nedostupni pravosudnim tijelima RH, sudi im se u odsutnosti

Branitelji: Stjepan Šporčić, Šimo Filipović, Jasminka Mandić, Jelica Balog, Dubravko Marjanović, Dražen Marković, Branimir Fingler, Hrvojka Čolaković, Josip Ćorluka, Berislav Knez, Igor Plavšić, Darko Bekavac, Ranko Janjić, Krunoslav Gloković i Domagoj Rešetar

Žrtve (po optužnici Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru broj DO-K-34/00, od 01. veljače 2001. godine, a u odnosu na 24 optuženika): 

– ubijeni: Ruža Jurić, Ivan Jurić, Željko Vrančić, Antun Šimunić, Berislava Šimunić, Danijel Marinković, Mato Ćuk, Marijan Mioković, Rudolf Rapp, Ivan Zelić, Stjepan Matić, Stipo Kovačević, ? Bilić, N.N., Karlo Grbešić, Anto Markanović, Marko Bošnjak, Ivo Maleševac, Djuro Grgić, Marin Mioković, Branko Salajić, Tomo Glibo, Filomena Glibo, Ivan Burik, Pavao Vrančić, Ilija Džambo, Krešo Puljić, Mato Čulić, Vojko Selak; 

– mučeni: Mirko Markutović, Živan Markutović, Andrija Jurić, Tomislav Grgić, Stjepan Marinković, Pavo Donković, Božo Grbešić, Žarko Grbešić, Dragan Hajduk, Glibo Stjepan, Branko Šimunić, Ratko Dovičin, Marin Mitrović, Marijan Matijević; 

– protjerani: Ilija Šimunić, Tomislav Grgić i njegova majka, Jozo Beljo i njegova obitelj, Vlatko Glavašić, obitelj Ivana Palijana, Ivo Djurić, Juro Beljo, Mato Ćuk, obitelj Mije Siketića, Andrija Jurić, Stipo Glibo, Vjekoslav Mioković, Josip Djurčinović, Martin Djurčinović, Marija Topić, Marica Grgić, Đuro Grgić, Ivan Zelić, Stjepan Matić, Dragan Hajduk, Mijo Petković; 

– tjerani na prinudni rad: Mijo Siketić, Mile Ivančić (ranjen), Stipo Kovačević, Bilić te još jednu osobu N.N., Martin Habčak; 

– zapaljene kuće: Marin Šijaković, Vlatko Glavašić, Rudolf Rapp, Dragan Hajduk;

– maltretirani: Marija Palijan, Tanja Palijan, Martin Habčak, Adam Čurčinović

IZVJEŠTAJI S PRAĆENJA

Optužnica je 1. veljače 2001. godine podignuta protiv 24 okrivljenika.

Rješenjem Županijskog suda u Vukovaru broj: Kv-122/01 od 29. listopada 2001. razdvojen je postupak u odnosu na optužene Milenka Stupara, Strahinju Ergića, Dragoljuba Trifunovića, Đorđa Miljkovića, Miću Maljkovića i Janka Ostojića, a u odnosu na njih je i pravomoćno okončan. 

Navedenim optuženicima se sudilo u njihovom prisustvu. Milenko Stupar, Strahinja Ergić, Dragoljub Trifunović i Mićo Maljković su oslobođeni optužbi, u odnosu na Janka Ostojića donesena je odbijajuća presuda, dok je Đorđe Miljković osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine.

Rješenjem istoga suda broj: Kv-64/06 od 22. ožujka 2006. razdvojen je postupak u odnosu na Aleksanra Trifunovića. Trifunović je bio u pritvoru i nazočan suđenju, no Županijski sud u Vukovaru je prihvatio uknjižbu kuće kao jamstvo optuženog da će dolaziti na suđenje te ga je pustio da se brani sa slobode. Vrhovni sud je ukinuo rješenje o jamstvu i puštanju iz pritvora, no optuženik je prethodno pobjegao iz RH. Za njim je raspisana međunarodna tjeralica.

Nadalje, u odnosu na optužene Jovana Medića i Božu Rudića postupak je obustavljen zbog smrti.

Rješenjem izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Vukovaru broj: Kv-288/06 od 26. veljače 2007. riješeno je da će se preostalim optuženicima (petnaestorici) suditi u odsutnosti. Rješenje možete pogledati ovdje.

Na raspravi 11. veljače 2011. predsjednik vijeća je obavijestio prisutne da je zbog smrti obustavljen postupak protiv okr. Katice Maljković.

PRESUDA

 Dana 23. travnja 2012. godine Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Vukovaru objavilo je prvostupanjsku presudu kojom je odbijena optužba u odnosu na trojicu okrivljenika: Dušana Dobrića, Đuru Dobrića i Jovana Miljkovića – nakon prekvalifikacije kaznenog djela iz optužnice na oružanu pobunu u odnosu na ove okrivljenike primjenjen je Zakon o općem oprostu.

Okrivljenici Branislav Jerković, Jovo Janjić, Milenko Stojanović i Nikola Tintor oslobođeni su optužbe zbog nedostatka dokaza kojima bi se potvrdili navodi u optužnici. 

Okrivljenici Miloš Stanimirović, Stevan Srdić, Dušan Stupar, Boško Miljković, Dragan Sedlić, Željko Krnjajić i Radoslav Stanimirović proglašeni su krivima i izrečene su im kazne zatvora: okr. Milošu Stanimiroviću u trajanju od   10 godina, okr. Stevanu Srdiću  u trajanju od 8 godina, okr. Dušanu Stuparu u  trajanju od 6 godina, okr. Bošku Miljkoviću u trajanju od  8 godina, okr. Draganu Sedliću u trajanju od 6 godina, okr. Željku Krnjajiću u trajanju od 6 godina i okr. Radoslavu Stanimiroviću u trajanju od 5 godina.