hr

Kazneni postupak protiv opt. Boška Vojnovića zbog kaznenog djela ratnog zločine protiv civila i kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.

Suđenje se provodi pred vijećem Županijskog suda u Osijeku. Optuženiku se sudi u odsutnosti temeljem Rješenja Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Osijeku od 27. siječnja 2020. godine.

Protiv okrivljenog Boška Vojnovića određen je istražni zatvor, raspisana tuzemna i međunarodna tjeralica te europski uhidbeni nalog, koji više od godine dana nisu realizirani. Iz navedenog proizlazi zaključak da je okrivljeni Boško Vojnović u bijegu i nije dostupan tijelima progona Republike Hrvatske. S obzirom na težinu kaznenih djela za koja je osnovano sumnjiv, interese oštećenika i javnosti, protek vremena od počinjenja od kaznenih djela, za koja je osnovano sumnjiv, sve navedeno predstavlja osobito važne razloge da se okrivljenom Bošku Vojnoviću sudi u odsutnosti, koji ima dvojno državljanstvo Hrvatske i Srbije – navodi se u rješenju izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Osijeku.

Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku na teret mu se stavlja:

  • da je od listopada 1991. do 25. ožujka 1992., kao zapovjednik Stanice milicije Darda, iako je bio dužan voditi računa o zaštiti života i osobne sigurnosti ljudi i imovine, znajući da njemu podređeni pripadnici u stanicu milicije nezakonito privode, zatvaraju, psihički i fizički maltretiraju i ubijaju civile i zarobljenike, nije poduzeo ništa da bi ih u tome spriječio. U stanicu milicije privedena su dva civila, dva civila pretučena su do smrti, kao i pripadnik hrvatske policije. Svima se od tada gubi svaki trag.

Osijek, 24.05.2022.

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku proglasilo je krivim i nepravomoćno osudilo na jedinstvenu kaznu zatvora od 15 godina opt. Boška Vojnovića.
Županijski sud u Osijeku proglasio ga je krivim jer nije učinio ništa da se spriječi zlostavljanja i ubijanja zarobljenika od listopada 1991. do 25. ožujka 1992. godine, u Stanici milicije Darda, tijekom oružane pobune lokalnog srpskog stanovništva. Činio je to kao zapovjednik Stanice milicije u Dardi, iako je bio dužan voditi računa o zaštiti života i osobne sigurnosti ljudi i imovine, te je znao da njemu podređeni pripadnici u Stanicu milicije nezakonito privode, zatvaraju, psihički i fizički maltretiraju i ubijaju zarobljenike.
Sud je optuženiku za kazneno djelo ratnog zločina protiv civila utvrdio kaznu zatvora od 12 godina dok mu je za kazneno djelo ratnog zločina protiv zarobljenika utvrdio kaznu zatvora od 6 godina te ga je u konačnici osudio na jedinstvenu zatvorsku kaznu u trajanju od 15 godina.

 

OPĆI PODACI:

Toponim: Zločin u stanici milicije u Dardi

Županijski sud u Osijeku

Broj predmeta: K-rz-2/20

Vijeće za ratne zločine:

sutkinja Zdenka Leko, predsjednica

sudac Mirko Ljubičić, član

sudac Miroslav Jukić, član

Optužnica: Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120/1 OKZ RH, kazneno djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122 OKZ RH

Optužnicu zastupa:  Zlatko Bučević, zamjenik  ŽDO-a u Osijeku

Optuženi:

Boško Vojnović, nedostupan pravosudnim tijelima RH, državljanin Republike Hrvatske i Republike Srbije

Obrana:

odvjetnica po službenoj dužnosti Vlatka Mišljenović Dasović

Žrtve:

Civili:

Đuro Lalić (1931.)
Zdravko Gerenčir (1958.)
Zvonko Fučec (1960.)
Ilija Lukač (1970.)
Josip Banić (1942)

Žrtva pripadnik Specijalne jedinice policije PU Osječko – baranjske:

Franjo Majsen (1960.)

Posmrtni ostaci Đure Lalića pronađeni su 1998. godine u masovnoj grobnici na groblju u Belom Manstiru, Josipa Banića 1999. godine na groblju u Dardi.

Ilija Lukač, Zvonko Fučec, Zdravko Gerenčir i Franjo Majsen vode se kao nestale osobe.

 


 

Projekt ,,Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: mi pamtimo – a vi?” je podržan sa € 150.000,00 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova