Zločin u Dalju 3

Na Županijskom sudu u Osijeku 21. travnja 2008. optuženici Novak Simić, Miodrag Kikanović i Radovan Krstinić proglašeni su krivima zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Opt. Simić osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od devet godina, opt. Kikanović na pet godina i šest mjeseci, a opt. Krstinić na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine. 
Vrhovni sud RH, na sjednici održanoj 03. prosinca 2008. godine, preinačio je presudu u odluci o kazni pa je Simić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od deset godina, Kikanović u trajanju od šest godina i šest mjeseci te Krstinić na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.

OPTUŽNICA (SAŽETAK) 

Optužnicom ŽDO-a u Osijeku, broj K-DO-20/07, od 06. lipnja 2007. godine, izmijenjenoj na glavnoj raspravi 18. travnja 2008. godine, Novak Simić, Miodrag Kikanović i Radovan Krstinić se terete da su, nakon što su se uključili u VP tzv. Vojske RSK, u nakani zastrašivanja i zlostavljanja nesrpskog stanovništva, a suprotno odredbama čl. 3. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata te suprotno odredbama čl. 4., 5. i 13. Dopunskog protokola ženevskim konvencijama o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba (Protokol II), sudjelovali u privođenjima, ispitivanjima, premlaćivanjima i drugim oblicima zlostavljanja Hrvata i Mađara, da su :

1) dana 03. svibnja 1995. godine, nakon što je u zgradu VP tzv. Vojske RSK priveden ošt. Antun Kundić jer je napustio prisilne radove, ispitivali ga i udarali, pri čemu je ošt. Antun Kundić zadobio teške tjelesne ozljede od kojih je preminuo,

2) u svibnju 1995. godine fizički zlostavljali ošt. Ivana Bodzu,

3) optuženici Novak Simić i Miodrag Kikanović se terete da su, zajedno sa drugim pripadnicima VP, fizički zlostavljali ošt. Karola Kremerenskog,

4) opt. Novak Simić se tereti da je u nekoliko navrata fizički zlostavljao ošt. Ivana Horvata, uslijed čega je ovaj zadobio više ozljeda,

5) opt. Novak Simić se tereti da je fizički zlostavljao ošt. Tomu Duvnjaka,

6) opt. Miodrag Kikanović da je u prostorije VP u Dalju priveo ošt. Emerika Huđika i fizički ga zlostavljao,

7) opt. Radovan Krstinić da je kao vojni policajac na Mišinom brdu, u blizini Dalja, udario metalnom šipkom po leđima i nogama civila Josipa Ledenčana,

dakle, da su kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu, nanosili mu ozljede tjelesnog integriteta i zdravlja i ubili civilnog stanovnika, pa da su time počinili k.d. protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZ RH.

Do izmjene optuženice opt. Miodrag Kikanović se teretio i za zlostavljanje Marija Lazara.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Osijeku

Predmet broj: Krz-42/07

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH 

Optužnica broj: K-DO-20/07, od 06. lipnja 2007. godine, izmijenjena na ročištu od 18. travnja 2008. godine

Optuženici:

Novak Simić (sudi mu se u odsutnosti), u inkriminirano vrijeme pripadnik VP tzv.Vojske RSK

Miodrag Kikanović, u inkriminirano vrijeme pripadnik VP tzv. Vojske RSK, u pritvoru od 22. veljače 2007. godine

Radovan Krstinić, u inkriminirano vrijeme pripadnik VP tzv. Vojske RSK, u pritvoru od 22. veljače 2007. godine do objave presude 21. travnja 2008. godine

Žrtva – preminuo nakon zlostavljanja: Antun Kundić

Žrtve – zlostavljani: Ivan Bodza, Karol Kremerenski, Ivan Horvat, Tomo Duvnjak, Emerik Huđik, Marijo Lazar (izmjenom optužnice tužitelj je odustao od točke optužnice prema kojoj se opt. Kikanoviću stavljalo na teret zlostavljanje Marija Lazara) i Josip Ledenčan

Zastupnik optužnice: Dražen Križevac, zamjenik ŽDO-a u Osijeku

Branitelji: 
odvjetnik Hrvoje Krivić, branitelj po službenoj dužnosti opt. Novaka Simića (kojemu se sudi u odsutnosti) 
odvjetnik Dinko Matijašević, branitelj opt. Miodraga Kikanovića 
odvjetnik Mihajlo Marušić, branitelj opt. Radoslava Krstinića

Vijeće za ratne zločine: 

sudac Krunoslav Barkić – predsjednik Vijeća

sutkinja Branka Guljaš – članica Vijeća 

sutkinja Dubravka Vučetić – članica Vijeća

PRESUDA

Dana 21. travnja 2008. godine optuženici su proglašeni krivima. Opt. Simić osuđen je na devet godina, opt. Kikanović na pet godina i šest mjeseci, a opt. Krstinić na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine. Optuženom Kikanoviću produljen je pritvor, a optuženom Krstiniću pritvor je ukinut (prilikom objave presude).

Vrhovni sud RH, na sjednici održanoj 03. prosinca 2008. godine, preinačio je presudu u oluci o kazni pa je opt. Simić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od deset godina, opt. Kikanović u trajanju od šest godina i šest mjeseci te opt. Krstinić na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.

ZAVRŠNO MIŠLJENJE PROMATRAČKOG TIMA NAKON PRVOSTUPANJSKOG POSTUPKA

Mišljenje

Postupak protiv Novaka Simića, Miodraga Kikanovića i Radovana Krstinića optuženih da su u Dalju, kao pripadnici Vojne policije tzv. Vojske RSK, počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, korektno je proveden.

Postupak je proveden korektno.

Nepravomoćnom presudom optuženici su proglašeni krivima te su im izrečene kazne zatvora: Simiću u trajanju od devet godina, Kikanoviću u trajanju od pet godina i šest mjeseci, te Krstiniću u trajanju od četiri godine.

Opt. Simiću sudilo se u odsutnosti, dok su otpuženici Kikanović i Krstinić prisustvovali glavnoj raspravi. Iako se zalažemo da se ne sudi u odsutnosti optuženika, mislimo da je u ovome slučaju, s obzirom da se optuženike, pogotovo s obzirom na najtežu točku optužbe (zadavanje fizičkih ozljeda oštećenomu Antunu Kundiću uslijed kojih je preminuo), tereti kao supočinitelje, bilo opravdano suditi i odsutnome Novaku Simiću. Naime, činjenice koje su bile utvrđivane u odnosu na Kikanovića i Krstinića ionako su se u najvećoj mjeri odnosile i na Novaka Simića, a utvrđivanje činjenica u pogledu dvije točke optužnice u kojima se opt. Simića tereti kao pojedinačnoga počinitelja (fizička zlostavljanja oštećenih Ivana Horvata i Tome Duvnjaka) nije uzrokovalo bitan utrošak vremena, tj. postupak se zbog toga nije odužio.

Pitanje koje se postavlja je: Hoće li Vrhovni sud RH cijeniti olakotne i otegotne okolnosti onako kako ih je cijenilo Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku?

Naime, prvostupanjski Sud optuženima Kikanoviću i Krstiniću nije pronašao otegotnih okolnosti, a u odnosu na opt. Krstinića je olakotne okolnosti (primjereno držanje pred Sudom tijekom kaznenog postupka, neosuđivanost, dobru uklopljenost u socijalnu sredinu Dalja, dobre obiteljske relacije (oženjen i otac dvoje djece), te teško narušeno zdravstveno stanje (tuberkuloza pluća), s obzirom da otegotne okolnosti nije pronašao, cijenio kao osobito olakotne, što je i rezultiralo izricanjem kazne zatvora od četiri godine i šest mjeseci (manjom od minimuma propisanog za predmetno kazneno djelo).

Za razliku od navedene dvojice optuženika, Sud je optuženom Simiću kao otegotne okolnosti cijenio sudjelovanje u usmrćivanju jedne osobe, i nanošenje teških tjelesnih ozljeda četirima osobama, pretpostavljenost suoptuženicima u vojnoj hijerarhiji, osvetu kao djelomičan motiv počinjenja djela, zbog uspješno provedene vojno-redarstvene akcije „Bljesak“, te bezobzirnost u njegovim radnjama. U obrazloženju presude se ne navodi iz kojeg je razloga neke od navedenih okolnosti (sudjelovanje u usmrćenju jedne osobe, osvetu kao djelomičan motiv) Sud cijenio kao otegotne za jednog od optuženika, dok za ostalu dvojicu nije.