hr

Nakon što smo 24. travnja 2023. godine zainteresiranim nastavnicima i nastavnicama, profesorima i profesoricama te drugim zainteresiranim osobama koje rade s mladima predstavili obrazovne materijale s temom fašističkih logora na jadranskoj obali, donosimo vam mini kampanju o važnosti poučavanja i učenja o navedenoj temi.

Podsjećamo, ove godine obilježavamo i 80 godina od kapitulacije Italije u Drugom svjetskom ratu (1943.) kao i raspuštanje koncentracijskog logora Kampor u rujnu 1943., a tema fašističkih logora jedna je od tema kojima se Documenta bavi već duže vrijeme i na kojoj surađuje s relevantnim partnerima posebno iz Italije i Slovenije.

Objavljene materijale za osnovnu i srednju školu, primjer radionice te prezentaciju s predstavljanja obrazovnih materijala moguće je pronaći u prilogu.

__________________

U Hrvatskoj uglavnom učimo i poučavamo o nacističkim koncentracijskim logorima koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata postajali širom Europe te o onim ustaškim logorima koji su djelovali na teritoriju Nezavisne države Hrvatske. Logori koje su talijanski fašisti osnivali na istočnoj jadranskoj obali te drugdje po Europi i Africi, često ostaju zaboravljena i nepoznata tema. Iako ih je na prostoru današnje hrvatske obale bilo 10-ak te su djelovali u razdoblju između 1941. i 1943., malo ljudi zna za njih. Kako su se ti logori nalazili na obali, a posebno na mjestima koja su danas turističke destinacije, njihova mračna povijest dodatno se skriva.

▶ Nepoznavanje i loša informiranost o postojanju i djelovanju fašističkih logora posebno je vidljiva 2023. godine kada se obilježava 80. godina od kapitulacije Italije i zatvaranja fašističkih logora. Iako se ponešto pisalo o kapitulaciji Italije, velika komemoracija na spomen-groblju pokraj nekadašnjeg logora Kampor na otoku Rabu prošla je ispod radara i bez prostora da se okupljenima obrate preživjeli internirci te je ostala gotovo nevidljiva široj javnosti.

▶ S druge strane, u Hrvatskoj još uvijek postoji mit o „dobrim Talijanima“ iz Drugog svjetskog rata, koji nisu bili toliko okrutni te su čak i spašavali određene ugrožene skupine poput Židova. Stoga valja podsjetiti kako su fašističke politike također donijele rasne zakone te prema njima postupale. U talijanskim fašističkim logorima bilo je zatvarano ponajviše slavensko stanovništvo, Slovenci, Hrvati i Židovi te antifašisti ili oni za koje se smatralo da surađuju s pokretom otpora. Također, fašisti su surađivali i  s nacistima te su stanovništvo s hrvatskog teritorija izručivali i zatvarali i u druge logore u Europi kao što je Auschwitz. Uvjeti u fašističkim logorima bili su podjednako strašni – mnogo ljudi je umrlo od bolesti, gladi, nedostatka higijene te izloženosti vremenskim uvjetima.

▶ Zbog svega navedenog vrlo je važno u nastavu te rad s mladima uključiti teme fašističkih logora, osobne priče žrtava, preživjelih i svjedoka vremena te uključiti posjete mjestima sjećanja na lokacijama nekadašnjih logora. Time se mladima otvara prostor za veću informiranost i učenje o povijesti Drugog svjetskog rata s temom fašističke ideologije čime čuvamo sjećanje i na žrtve fašističkih logora.

Foto: Mjesto nekadašnjeg fašističkog logora Molat

__________________

Prezentacija i informiranje o talijanskim fašističkim logorima na jadranskoj obali provodi se u sklopu projekta ”Novi pristupi baštini: antifašizam i mir u obrazovanju i suvremenoumjetničkim praksama” podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.