ZAGREB, 14. svibnja 2015. (Hina) – Predstavnici civilnih udruga iz Ukrajine poručili su u četvrtak u Zagrebu da im je nužno potrebna međunarodna podrška kako bi jače “pritisnuli” vlasti da se pobrinu za dokumentiranje tamošnjih teških kršenja lju

ZAGREB, 14. svibnja 2015. (Hina) – Predstavnici civilnih udruga iz Ukrajine poručili su u četvrtak u Zagrebu da im je nužno potrebna međunarodna podrška kako bi jače “pritisnuli” vlasti da se pobrinu za dokumentiranje tamošnjih teških kršenja ljudskih prava.

Oni su gosti hrvatske udruge Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, a tijekom sedmodnevnog boravka u Hrvatskoj imat će niz sastanaka i predavanja o bilježenju i istraživanjima kršenja ljudskih prava i ratnih zločina u Hrvatskoj. Ići će i na teren gdje će razgovarati s ratnim žrtvama. Već su bili u Pakracu, Lipiku i Okučanima, a još idu u Vukovar.

Od prvih svjedočanstava i bilješki do izvješća o kršenju ljudskih prava i ratnih zločina dug je put, ali ti podaci važni su jer služe kako bi se zapamtili ubijeni, nestali, silovani, svi oni koji su proživjeli torturu, rekla je voditeljica Documente Vesna Teršelič na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava.

Kazala je da Hrvatska još prolazi dugački put dokazivanja povreda ljudskih prava i ratnih zločina, ali i dodala da smo od zemlje korisnice međunarodne pomoći u istraživanju i dokumentiranju kršenja ljudskih prava, postali zemlja koja u tome može pružiti pomoć drugima.

Program suradnje s Ukrajinom provodi se uz podršku Ministarstva vanjskih poslova, a prije Ukrajinaca, u Documenti su ugostili predstavnike civilnih udruga iz Palestine i Gruzije.

“Želimo ih pripremiti na ono što ih čeka kad konflikt jednom završi i pokazati kako da izbjegnu eventualne pogreške”, rekao je Slaven Rašković, koordinator dokumentarno-istraživačkog programa Documente. Dodao je kako će gosti iz Ukrajine u Vukovaru razgovarati s obiteljima žrtava, kao što su to već počeli s nastradalima na istoku Ukrajine.

Oleksandra Romantsova iz kijevskog Centra za građanske slobode kazala je da su tek počeli prikupljati podatke o tome tko je nastradao, nestao, pretučen te je ustvrdila da im je to prilično teško jer tek što dođu u neko mjesto, moraju otići, jer mu prijeti ponovna okupacija. Ustvrdila je i kako je trenutno u Ukrajini šest milijuna ljudi u statusu izbjeglica, preseljenih i raseljenih pa im je sada najvažnije sistematizirati informacije i poučiti se kvalitetnijem radu s ljudima.

“U Hrvatskoj je o tome razrađena metodologija i imamo povjerenje u organizacije koje se time bave”, rekla je Romantsova.

Napomenula je kako u tome dobro surađuju i s ruskim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava, ali nije, kaže, zadovoljna, s pasivnošću ukrajinske vlade.

Romantstova ocjenjuje dobrim što je u Ukrajini sve više udruga civilnog društva koje prisiljavaju vladu na akciju i rad, poput donošenja zakona o preseljenim osobama, no, dodaje, računaju i na međunarodnu pomoć kako bi pritisak s dvije strane natjerao vlasti da brže reagiraju.

Teršelič ocjenjuje kako su u Hrvatskoj tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća policijski i pravni kapaciteti također bili nedostatni u zbrinjavanju civila i procesuiranju zločina te je naglasila da je pritom međunarodni pritisak bio jako važan. Slično očekuje i za Ukrajinu, s EU razine.

Gosti iz Ukrajine u klubu “Mama” večeras će govoriti o situaciji s ljudskim pravima u toj zemlji, događajima na Majdanu, aneksiji Krima i konfliktu na istoku Ukrajine.

Izvor HINA

Okrugli stol /

Spomenuta konferencija za novinare organizirana je unutar Documentina  Okruglog stola pod nazivom “Prijenos znanja i iskustva- Dokumentiranje teških kršenja ljudskih prava i rada sa žrtvama”.

Na okruglom stolu su uz aktiviste iz Ukrajine i Hrvatske sudjelovali i predstavnici/e Ministarstva branitelja (Uprava za zatočene i nestale) i Državnog odvjetništva RH.

Rat u Ukrajini te politički događaji, od Kijeva do istočnih regija, obilježeni upotrebom nasilja i vojne sile, prisilili su organizacije za ljudska prava iz Ukrajine na dokumentiranje teških kršenja ljudskih prava u toj zemlji.

U pokušaju da se prilagode okolnostima i na što prikladniji način odgovore novom izazovu, male organizacije iz istočnog dijela Ukrajine su se povezale s većim organizacijama iz Kijeva i zapadnih dijelova zemlje, kako bi skupa mogli izvještavati o teškim kršenjima ljudskih prava.

Do sada je rad na dokumentiranju kršenja ljudskih prava bio nesistematiziran i fragmentiran. Izuzetno je važno da se taj proces što više sistematizira i profesionalizira na način da se različite organizacije mogu uključiti uz poštivanje osnovnih metodoloških i etičkih principa.

Međutim, ratne okolnosti u velikoj mjeri onemogućavaju primjenu klasičnih metoda istraživanja te je često potrebno koristiti inovativne alate i pristupe kako bi se u takvim okolnostima mogao obavljati posao dokumentiranja sa što manjim ugrožavanjem onih koji taj posao rade, kao i svjedoka/inja tih kršenja ljudskih prava koji su često jedini izvori informacija.

To je glavni razlog velikog interesa i potrebe ukrajinskih organizacija za iskustvima rada u Hrvatskoj i drugim post-jugoslavenskim zemljama.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, temeljem ekspertize u radu na ustanovljenju stradanja i kršenja ljudskih prava na području Republike Hrvatske, u sklopu Platforme za međunarodnu građansku suradnju Hrvatske (Crosol), u kontekstu međunarodne razvojne podrške i suradnje sudjeluje u razmjeni i prijenosu znanja ukrajinskim organizacijama civilnig društva, u prvom redu sa Centrom za građanske slobode iz Kijeva i Programom Ujedinjenih naroda za razoj (UNDP) Ukrajina.

Program međunarodne razvojne suradnje provodi se uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću