hr

Kao zadnji događaj u sklopu sedmodnevne radionice „Susret sjećanja: stripovi i sjećanje“, u ponedjeljak 14. lipnja 2021., održan je razgovor s Aleksandrom Zografom, svjetski poznatim strip autorom. Razgovor je moderirala Vesna Teršelič, voditeljica Documente.

Aleksandar Zograf, pravim imenom Saša Rakezić, rođen je u Pančevu u Srbiji. Među njegovim djelima su Život pod sankcijama, Psihonaut, Promatrač snova i Bilteni iz Srbije. Zograf je aktivan na međunarodnoj sceni od ranih 90-ih kada su se njegovi radovi počeli pojavljivati u američkim antologijskim stripovima poput Weirda i Zero Zero i kada je Seattle’s Fantagraphics Books objavio nekoliko njegovih naslova. Zografova djela prevedena su i objavljena u mnogim europskim časopisima, a njegove samostalne naslove izdali su izdavači L’Association u Francuskoj, PuntoZero u Italiji, Jochen Enterprises u Njemačkoj, Under Comics u Španjolskoj itd.

Kako se cijeli događaj bavi temom sjećanja na događaje iz Drugog svjetskog rata, koje je i Zograf često tematizirao u svojim stripovima, pitali smo ga zašto smatra te teme važnima. On smatra da su te teme jako važne za društva na Balkanu, u Europi, pa i na cijelom svijetu jer je Drugi svjetski rat izazvao prekretnicu, nakon koje se promijenio svijet kakvog su poznavale prijašnje generacije. Po njegovom se mišljenju u poslijeratnoj Jugoslaviji dosta pričalo i pisalo o samom ratu, ali na pogrešan način: „Stvarao se herojski narativ a činjenice su ostavljane da govore same za sebe,“ bez znanstveno povijesnih interpretacija. To manjkavo suočavanja s teškim nasljeđem Drugog svjetskog rata, rezultirao je daljnjim nasiljem, čiji su vrhunac ratovi u 1990-ima. Zbog toga, Zograf ističe da se svi, kao društva, trebamo vratiti korak nazad, te na znanstveni način i kroz pričanje priča iz perspektive samih svjedoka vremena pristupiti činjenicama i događajima iz prošlosti.

Po njemu, u tom procesu jako je važan fokus na osobne priče, priče nepoznatih ljudi koji su bilježili svoja razmišljanja u pismima i dnevničkim zapisima. Njihove zaboravljene i nepoznate priče koje možda najbolje prikazuju događanja tijekom Drugog svjetskog rata (Smrt Turinskog, Veljko Kockar i Marko Ristić, Radoslavljava priča). Od takvih priča sam najčešće kreće, kada istražuje nove teme za stripove. Ponekad ih pronalazi među knjižicama i dnevnicima na buvljacima. Također, smatra da je važno za svakog pojedinca istražiti svoju obiteljsku povijest, povijest svojih predaka koji su proživjeli taj traumatični period, a o kojem često nisu ni govorili potomcima. Tako je i sam istraživao živote svoje bake i djeda, koji su kao ilegalci bili uključeni u pokret otpora, a s kojima je o toj temi vrlo malo razgovarao, jer je bio premlad i nezainteresiran dok su bili živi.

Važnim smatra i baviti se poviješću svog grada, mjesta, ulice, koje treba istraživati i razumjeti, kako bi bolje razumio sebe samog. Ističe i da iz povijesti i povijesnog iskustva treba učiti, iako treba živjeti u trenutku i baviti se suvremenošću.

Strip smatra jednostavnim medijem za prenošenje željenih poruka slikom i tekstom, za izradu kojeg su ti potrebna samo papir i olovka te dobra priča kao podloga. Njime je moguće prenijeti poruku i osobama koje ne razumiju tvoj jezik, kao i onima koji ne poznaju tvoju kulturu niti običaje. Također, važno je čak i u teške teme dodati dozu humora, koji svaku priču čini univerzalnom i svima razumljivom.

Za kraj, Zograf je podijelio s nama dojmove o radionici u sklopu projekta „Susret sjećanja“, koju je vodio tijekom prošlog tjedna. Pošto je to bila prva online radionicu koju je držao, nije znao što da očekuje. Obično radi s osobama fizički, pa može s njima osobno razgovarati i pratiti proces stvaranja stripa. U ovom slučaju to se sve odvijalo putem kamera, no smatra da smo dobili izvrsne rezultate. Bilo mu je drago i što je radio s raznovrsnom grupom sudionika, od kojih su neki iskusni ilustratori i strip autori, a neki totalni početnici, koji se dosada nisu susreli s izradom stripova. Ističe da se od takvih grupa često dobiju inovativni pristupi, drugačije ideje i koncepti, te da od njih čak i iskusni autori, kao što je on, mogu puno naučiti.

Izložbu radova s radionice možete pogledati na Instagramu (Meeting Memories), a odabrani radovi bit će prikazani na fizičkoj izložbi koja će se u studenom održati na Sveučilištu u Udinama, u Italiji.

Snimke razgovora dotupne su na hrvatskom i na engleskom jeziku.

Fotografija iz: Saša Rakezić alijas Aleksandar Zograf: Na greškama smo učili, koliko i na zadivljujućim postignućima (euronews.rs)