Suđenje Draganu Vasiljkoviću

Dana 20. rujna 2016. pred Županijskim sudom u Splitu započelo je suđenje protiv okrivljenog Dragana Vasiljkovića, kojeg se tereti za počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika.

Nakon jednogodišnjeg suđenja, tijekom kojeg je održano gotovo trideset ročišta i ispitano šezdesetak svjedoka., opt. Dragan Vasiljković 26. rujna 2017. osuđen je za ratni zločin nad civilima i ratnim zarobljenicima na jedinstvenu kaznu od petnaest (15) godina zatvora. U ekstradicijskom pritvoru i istražnom zatvoru proveo je više od 11 godina.

Kazneni postupak protiv Vasiljkovića započeo je još u prosincu 2005. godine, a optužnicu je Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podignulo deset godina kasnije, krajem prosinca 2015. godine. Ekstradicijski postupak protiv Vasiljkovića, srpskog i australskog državljanina, započeo je u siječnju 2006. godine, dok je Hrvatskoj izrucen u srpnju 2015. godine.

Dragan Vasiljković je nepravomoćno osuđen temeljem indivudalne i zapovjedne kaznene odgovornosti, za nespriječavanje podređenih pripadnika jedinice za posebne namjene tzv. SAO Krajina, u mučenju i zlostavljanju ratnih zarobljenika i civila tijekom lipnja i srpnja 1991. godine u improviziranom zatvoru na Kninskoj tvrđavi, kao i za sudjelovanje u izradi plana napada na policijsku postaju u Glini i okolici, što je rezultiralo ubojstvom dvojice civila, ranjavanjem i protjerivanjem civila, uništenjem tridesetak kuća i gospodarskih objekata pri čemu je većina građana hrvatske nacionalnosti bila prinuđena napustiti svoje domove.

Za dva kaznena djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, nespriječavanje podređenih u protupravnom postupanju ta za neposredno počiniteljstvo (ratnog zarobljenika udario nogom u predjelu rebara i leđa i rukom po tjemenu, a drugog snažno zamahnuvši u vis nogom na kojoj je bila vojnička čizma pogodio u glavu), odmjerena mu je kazna zatvora u trajanju od po 5 (pet) godina. Za dva kaznena djela ratnog zločina nad civilima kazna mu je odmjerana u trajanju od 5 (pet) godina – nespriječavaje podređenih u zlostavljanju civila zatočenih u Kninskoj tvrđavi, i u trajanju od 8 (osam) godina  – za sudjelovnje u izradi plana i izdavanju zapovijedi za napad na Glinu i okolicu.

S obzirom na činjenične nedostatke optužnice, sud ga je u današnjoj presudi oslobodio odgovornosti za ubojstvo dvojice neidentificiranih zarobljenih hrvatskih vojnika, u Bruškoj kod Benkovca 24./25. veljače 1993. godine.

Podsjećamo, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, u predmetu Stanišić i Simatović, nesporno je utvrdio da je u improviziranom zatvoru na Kninskoj tvrđavi, u periodu od svibnja do kolovoza 1991., bilo zatočeno preko 300 osoba i da su držani u nehumanim uvjetima, pri cemu su bili mučeni, ubijani i silovani.

Opći podaci:

Optužnica broj: K-DO-148/10, od 31. prosinca 2015.

Optužnicu zastupaju:

Živana Beros Dodig, županijska državna odvjetnica u Šibeniku
Sanda Pavlović Lucic, zamjenica Županijske državne odvjetnice u Šibeniku, obje upućene na rad u ZDO Split rješenjem Glavnog državnog odvjetnika RH

Županijski sud Split
Predmet broj: K-Rz-3/16
Vijeće u sastavu:
Damir Romac, predsjednik
Maria Majić i Bruno Klein, članovi vijeća

Obrana:
Slađana Čanković, odvjetnica iz Zagreba
Tomislav Filaković, odvjetnik iz Osijeka

Kaznena djela:
Ratni zločina protiv ratnih zarobljenika, članak 122. OKZRH;
Ratni zločin protiv civila, članak 120. stavak 1. i 2. OKZRH;

Žrtve i ostecenici:

Smrtno stradali:
-dvojica neidentificirana pripadnika HV-a;
– Egon Scotland, njemački novinar
– Nikola Regić

Zlostavljani civili: Vjekoslav Hoić, Mile Luketić, Nikola Luketić, Tomislav Ceranja

Ratni zarobljenici: Velibor Bracić, Nikica Plivelić, Zvonko Magdić, Ivan Krizmanić, Marko Mijić, Osman Vikić

Matarijana šteta: 30 ostecenih kuća i gospodarske zgrade u vlasništvu 32 osobe

Nakon jednogodišnjeg suđenja, tijekom kojeg je održano gotovo trideset ročišta i ispitano šezdesetak svjedoka., opt. Dragan Vasiljković osuđen je za ratni zločin nad civilima i ratnim zarobljenicima na 15 godina zatvora. U ekstradicijskom pritvoru i istražnom zatvoru proveo je više od 11 godina.

Kazneni postupak protiv Vasiljkovića započeo je još u prosincu 2005. godine, a optužnicu je Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podignulo deset godina kasnije, krajem prosinca 2015. godine. Ekstradicijski postupak protiv Vasiljkovića, srpskog i australskog državljanina, započeo je u siječnju 2006. godine, dok je Hrvatskoj izrucen u srpnju 2015. godine.

Dragan Vasiljković je nepravomoćno osuđen temeljem indivudalne i zapovjedne kaznene odgovornosti, za nespriječavanje podređenih pripadnika jedinice za posebne namjene tzv. SAO Krajina, u mučenju i zlostavljanju ratnih zarobljenika i civila tijekom lipnja i srpnja 1991. godine u improviziranom zatvoru na Kninskoj tvrđavi, kao i za sudjelovanje u izradi plana napada na policijsku postaju u Glini i okolici, što je rezultiralo ubojstvom dvojice civila, ranjavanjem i protjerivanjem civila, uništenjem tridesetak kuća i gospodarskih objekata pri čemu je većina građana hrvatske nacionalnosti bila prinuđena napustiti svoje domove.

Za dva kaznena djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, nespriječavanje podređenih u protupravnom postupanju i neposredno počiniteljstvo (ratnog zarobljenika udario nogom u predjelu rebara i leđa i rukom po tjemenu, a drugog snažno zamahnuvši u vis nogom na kojoj je bila vojnička čizma pogodio u glavu), odmjerena mu je kazna zatvora u trajanju od po 5 (pet) godina. Za dva kaznena djela ratnog zločina nad civilima kazna mu je odmjerana u trajanju od 5 (pet) godina – nespriječavaje podređenih u zlostavljanju civila zatočenih u Kninskoj tvrđavi, i u trajanju od 8 (osam) godina  – za sudjelovnje u izradi plana i izdavanju zapovijedi za napad na Glinu i okolicu.

S obzirom na činjenične nedostatke optužnice, sud ga je u današnjoj presudi oslobodio odgovornosti za ubojstvo dvojice neidentificiranih zarobljenih hrvatskih vojnika, u Bruškoj kod Benkovca 24./25. veljače 1993. godine.

Podsjećamo, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, u predmetu Stanišić i Simatović, nesporno je utvrdio da je u improviziranom zatvoru na Kninskoj tvrđavi, u periodu od svibnja do kolovoza 1991., bilo zatočeno preko 300 osoba i da su držani u nehumanim uvjetima, pri cemu su bili mučeni, ubijani i silovani. Na temelju činjenica o kojima je presuđeno, određenih dokaznih predmeta i svjedočenja zaključeno je da je  26. srpnja 1991. godine “Jedinica za posebne namjene, SAO Krajina, Republika Srbija”, pod zapovjedništvom Kapetana Dragana, napala sela Glina i Vidoševac. U sastavu te jedinice bila je najmanje 21 osoba, koja je prošla obuku u Kninu ili okolici Knina.

Dana 12. lipnja 2018. Vrhovni sud Repiblike Hrvatske potvrdio je naprevomoćnu osuđujuću presudu reducirajući izrečenu kaznenu sankciju na 13 i pol godina zatvora.