hr

Povodom Europskog dana žrtava kaznenih djela Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek upozoravaju na sporo procesuiranje ratnih zločina.

Kazneni postupci za ratne zločine nesumnjivo su, kako zbog kvalifikacije djela i stupnja društvene opasnosti, tako i zbog društvenog interesa i pokazanog zanimanja javnosti, od posebne važnosti. Njihovo učinkovito provođenje jamči žrtvama ostvarivanje pravde.

Tijekom 2020. ročišta u brojnim kaznenim postupcima za ratne zločine nisu zakazivana. Riječ je o kaznenim postupcima za kaznena djela ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u fazi rasprave. U većini se dokazni postupci provode po dvije-tri godine, pa i dulje. Zbog proteka zakonskog roka, rasprave vrlo često započinju iznova pa se svjedoci koji su već višekratno neposredno saslušavani, pozivaju na ponovno svjedočenje.

Izdvajamo nekoliko postupaka pred Županijskim sudom u Zagrebu. U kaznenom postupku protiv trojice nedostupnih optuženika koji se terete za zločin u Petrinji, počinjen u rujnu 1991. (predmet opt. Jovan Vitorac i dr.), rasprava je započela u veljači 2020. te je u ožujku održano jedno ročište.

U kaznenom postupku protiv opt. Ratka Andrića, optužnica se odnosi na zločine počinjene u logoru Manjača pored Banja Luke, a rasprava je u prošloj godini kontinuirano odgađana.

Ponovljeni kazneni postupak protiv opt. Branimira Glavaša i dr. za zločine u Osijeku započeo je iznova 3. lipnja 2019. Najveća koncentracija ročišta uslijedila je u studenom 2019., nakon što je sud mjesecima odbijao neposredno ispitati teško oboljelog Nikolu Jamana, ključnog svjedoka za dio optužnice u kojem se opt. Glavaš tereti kao nalogodavac ratnog zločina počinjenog u garažama tadašnjeg SNO-a. Potom su 9. ožujka 2020. svjedočila trojica svjedoka obrane, a sve do danas ročišta za nastavak suđenja nisu zakazivana.

Podsjećamo, ponovljeni postupak za ratne zločine u Osijeku započeo je 16. listopada 2017. Odlukom izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu, od 5. ožujka 2018., kazneni postupak protiv I. optuženog Branimira Glavaša razdvojen je od kaznenog postupka protiv ostalih petero optuženika. Potom je vijeće Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem sutkinje Tanje Pavelin, na ročištu u razdvojenom kaznenom predmetu protiv optuženog Branimira Glavaša, održanom 18.6.2018., kao nezakonit dokaz izdvojilo iz spisa iskaz krunskog svjedoka Krunoslava Fehira.

U pitanju je ključni iskaz na kojem se temelji optužba protiv Branimira Glavaša za kazneno djelo ratnog zločina protiv civila počinjenog u Osijeku 1991. godine, u garažama Sekretarijata za narodnu obranu. Svjedočenje Krunoslava Fehira, bivšeg pripadnika tzv. Branimirove osječke bojne, govori o brutalnosti i bezobzirnosti u postupanju prema zatočenim civilima srpske nacionalnosti. Čedomir Vučković bio je prisiljen iz akumulatora ispiti sumpornu kiselinu.

Na ovaj se način pokušao eliminirati inkriminirajući iskaz svjedoka protiv Branimira Glavaša u slučaju “Garaža” dok su se odlukom o razdvajanju postupka, izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem suca Ivana Turudića, pokušali eliminirati iskazi suoptuženika koji terete Branimira Glavaša u kontekstu zločina počinjenih nad civilima u slučaju “Selotejp“, gdje su neosnovano uhićivani, zlostavljani, odvođeni do rijeke Drave i tamo ubijani civili Branko Lovrić, Alija Šabanović, Radoslav Ratković (preživio), Petar Ladnjuk, Milenko Stanar, Milutin Kutlić, Svetislav Vukajlović i Bogdan Počuča. Navedeni suci preuzeli su od 1.1.2021. sudačku dužnost na Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske.

Odlukom Vrhovnog suda RH, iz siječnja 2019. godine, koji je odlučivao o Zahtjevu za zaštitu zakonitosti Državnog odvjetništva, ukinuto je spomenuto rješenje izvanraspravnog vijeća o razdvajanju postupka, pa se pred Županijskim sudom u Zagrebu provodi jedinstveni kazneni postupak.

Ovaj kazneni postupak obilježen je izvođenjem pojedinih personalnih dokaza unatoč pravomoćnim odlukama Vrhovnog suda RH, poput izdvajanja zapisnika suoptuženika danih tijekom istražnog postupka koji terete opt. Branimira Glavaša, izdvajanja iskaza pojedinih svjedoka koje obrana kvalificira kao nezakonite dokaze kao i isticanja zahtjeva za razdvajanje postupka (posljednji takav zahtjev istaknula je obrana opt. Glavaša na izvanraspravnom ročištu u lipnju 2020.).

Na Županijskom sudu u Osijeku, primjerice u kaznenim postupcima za zločine u nekadašnjem vukovarskom poduzeću Velepromet (opt. Jovan Radan) te zločine u srpskim logorima Begejci, Stajićevo, Sremska Mitrovica (opt. Aleksandar Vasiljević), tijekom 2020. godine ročišta nisu zakazivana dinamikom kojom Zakon o kaznenom postupku to propisuje.

Ukazujemo i na neprimjereno duge kaznene postupke koji su pred Vrhovnim sudom pravomoćno okončani 2020. To su postupci za zločine u Medačkom džepu (kazneni postupak protiv opt. Josipa Krmpotića započeo je 2013., a nepravomoćna presuda donesena u listopadu 2016., te kazneni postupak protiv opt. Josipa Mršića.), kao i kazneni postupak protiv opt. Milana Španovića optuženog za pljačku imovine, u kojem je obnova postupka započela 2009. nakon izručenja Hrvatskoj, koji je okončan oslobađajućom presudom.

Pozitivne zakonske odredbe nalažu učinkovito vođenje kaznenog postupka. Kazneni postupak proveden sukladno ovim odredbama neće biti učinkovit ako se do meritorne odluke došlo prekasno, odnosno ako je trajao neprimjereno dugo.

Kazneni postupak ne može trajati neograničeno vrijeme, on se mora okončati u primjerenom roku.

Nedopustivo je da pravosudna tijela dopuštaju da se postupci vode tako dugo, predugo i uz znatan utrošak vremena i sredstava, jer se time ne dovode u pitanje samo ekonomičnost postupka te prava okrivljenika kao i žrtava i članova njihovih obitelji, već se otvara pitanje povjerenja građana u djelotvornost pravne države i vladavine prava.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek