Prvih deset godina Documente

U nastojanju da potaknu proces suočavanja s prošlošću i ustanovljenje činjenične istine o ratu te pridonesu pomicanju javne diskusije s razine prijepora o činjenicama prema dijalogu o interpretacijama 18. listopada 2004. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Centar za mirovne studije, Građanski odbor za ljudska prava te Hrvatski Helsinški odbor osnovali su Documentu – Centar za suočavanje s prošlošću (u daljnjem tekstu Documenta). Ključni je razlog ovoga nastojanja bilo iskustvo prešućivanja i falsificiranja ratnih zločina i ostalih ratnih zbivanja od 1941. do 2000. koje je utjecalo na noviju prošlost, kako Jugoslavije tako i post-jugoslavenskih društava.

PROGRAMSKA STRUKTURA DOCUMENTE:

1. program: ISTRAŽIVAČKO-DOKUMENTACIJSKI RAD

1. područje: FAKTOGRAFIJA STRADANJA
2. područje: DOKUMENTIRANJE OSOBNIH SJEĆANJA
3. područje: DOKUMENTIRANJE KULTURE OTPORA I NARATIVA O RATU

2. program: JAVNI DIJALOG I ZAGOVARANJE JAVNIH POLITIKA

1. područje: KULTURA SJEĆANJA
2. područje: NASTAVA POVIJESTI I GRAĐANSKO OBRAZOVANJE
3. područje: REPARACIJE (REKOM)
4. područje: PODRŠKA IZGRADNJI KAPACITETA ZA IZGRADNJU MIRA I RADU NA SUOČAVANJU S PROŠLOŠĆU

3. program: PRAĆENJE SUĐENJA I PODRŠKA ŽRTVAMA

1. područje: PRAĆENJE SUĐENJA ZA RATNE ZLOČINE
2. područje: PRAĆENJE SUĐENJA ZA NAKNADE ŠTETE
3. područje: PODRŠKA ŽRTVAMA

Documentin arhiv, knjižnica i informacijski sustav razvijaju se u svrhu prikupljanja, sređivanja omogućavanja dostupnosti gradiva sadašnjim i budućim generacijama studenata, aktivista, istraživača te zainteresiranoj javnosti. Cilj rada arhiva je prikupljanje, arhivsko sređivanje, izrada opisa, digitalizacija gradiva nastalog radom same organizacije na pojedinim projektima, kao i fondova nastalih radom drugih organizacija ili pojedinaca koji se bave zaštitom ili promocijom ljudskih prava. U svrhu čuvanja, obrade, opisa i analize prikupljenog gradiva, Documenta je razvila i koristi različite podsustave; između ostalog razvila je vlastiti Informacijski sistem koji pokriva niz funkcionalnosti radnih procesa organizacije (držanje i opis dokumenata, administracija, financije) te omogućuje analizu gradiva po pojedinim projektima (faktografija stradanja, praćenje suđenja za ratne zločine) i stvaranje baza podataka. U svojem istraživačkom radu Documenta je prikupila i veliki broj knjiga i drugih publikacija koje čine relevantnu biblioteku specijaliziranu za tematiku ratova i kršenja ljudskih prava na području bivše Jugoslavije 1991. – 1995., Drugog svjetskog rata i poraća, kulture sjećanja, usmene povijesti, suočavanja s prošlošću i tranzicijske pravde, aktivizma, prava i politike koja trenutno ima oko 1.600 svezaka.

ISTRAŽIVAČKO-DOKUMENTACIJSKI PROGRAM

Program povezuje prikupljanje, dokumentiranje i istraživanje građe o ratnim zbivanjima i njihovim pretpostavkama, ratnim zločinima i teškim povredama ljudskih prava s prikupljanjem osobnih sjećanja na ključna zbivanja u tijeku 20. stoljeća te dokumentiranjem i promoviranje primjera otpora, solidarnosti i nenasilnog djelovanja.

FAKTOGRAFIJA STRADANJA

Osnovni cilj istraživanja Ljudskih gubitaka u Hrvatskoj ’91.-’95. je utvrđivanje i javno objavljivanje što potpunijeg popisa imena poginulih  i nestalih građana RH s osnovnim identifikacijskim podacima i okolnostima stradanja svake pojedine osobe. U razdoblju od siječnja 2009. – rujan 2014. terenskim radom u okviru istraživanja Ljudskih gubitaka u Hrvatskoj ’91.-’95. pokriven je najveći dio ratom pogođenih područja RH, uz izuzetak područja bivše općine Karlovac te većeg dijela Like i Dalmacije. Istraživački tim je ukupno na terenu proveo preko 2,100 radnih dana, a kao rezultat terenskog rada do sada je intervjuirano 6,128 članova obitelji i poznanika žrtava rata (poginulih i nestalih građana) te je sa svakim od svjedoka ispunjen upitnik s osnovnim identifikacijskim podacima i okolnostima stradanja svake pojedine žrtve. Pored samih intervjua, prikupljeno je 24,500 dokumenata o žrtvama (rodni i smrtni listovi, osobni dokumenti, osmrtnice, fotografije žrtava, fotografije nadgrobnih spomenika, fotografije lokacija zločina, obdukcijski nalazi, knjige i publikacije,…) te je više od 22,000 dokumenata  digitalizirano i uneseno u bazu podataka. Na osnovu obavljenih intervjua i drugih relevantnih izvora, do sada je u bazi podataka Documente evidentirano 10,577 žrtava (poginulih i nestalih građana RH). Na neprocesuirane zločine upozoravamo priopćenjima na obljetnice stradanja. Istraživanje je komplementarno sličnim naporima Fonda za humanitarno pravo iz Beograda i Prištine te Istraživačko dokumentacijskog centra iz Sarajeva u kojima bilježe sudbine poginulih i nestalih iz tih zemalja.

DOKUMENTIRANJE OSOBNIH SJEĆANJA

Željevši sačuvati od zaborava osobna sjećanja na nasilno 20. stoljeće osnivači/ce Documente počeli su razvijati metodologiju snimanja još 2002. godine. Prikupljanje osobnih sjećanja metodom usmene povijesti Documenta je započela 2006. godine na području zapadne Slavonije. Rezultat toga rada bila je knjiga sa prikupljenim sjećanjima tiskana 2010. godine. Na temelju tog iskustva uputili smo se u prikupljanje osobnih sjećanja vezanih uz daljnju prošlost, te smo 2010. godine započeli projekt Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. do danas u suradnji s sveučilištima Erasmus i Twente iz Nizozemske. Osnovna značajka prikupljenog sadržaja je multiperspektivnost, a ljudi čija smo sjećanja prikupili različitog su socijalnog, svjetonazorskog i ekonomskog statusa. Dosad je prikupljano više od 500 video zapisa sa područja cijele Hrvatske. 279 kazivača primarno su govorili kao civili, 76 kao branitelji, 7 su bili pripadnici vojske SAO Krajine,  34 su tijekom Drugog svjetskog rata bili pripadnici partizanskog pokreta, 3 su bili u domobranskim, a 1 u ustaškim postrojbama. Kazivači su u svojim sjećanjima govorili o zatočeništvu u zatvorima i logorima NDH, Križnom putu, zatočeništvu na Golom otoku, a dio njih se kroz svoja sjećanja prisjeća političkih progona u Jugoslaviji. Kazivači koji su se u svojim sjećanjima reflektirali na Domovinski rat doživjeli su različite oblike kršenja ljudskih prava; progone, zatočeništvo i mučenje, gubitak bliskih srodnika te različite oblike materijalne štete.

DOKUMENTIRANJE KULTURE OTPORA I NARATIVA O RATU

Razvijanjem arhiva Documente započelo je prikupljanje i sređivanje gradiva nastalog radom organizacija civilnog društva, posebice organizacija za ljudska prava  kako bi ga trajno sačuvali kao integralni dio društvene povijesne baštine.  Documenta posjeduje gradivo Antiratne kampanje Hrvatske, Amnesty International Hrvatska te Fonda Ante Lešaje. Arhivski tim  je radio i na projektu digitalizacije časopisa ARKzin i 04, te na digitalizaciji gradiva Korčulanske ljetne škole i časopisa Praxis. Jedna od aktivnosti  jest i tehnička i savjetodavna pomoć drugim projektima i organizacijama civilnog društva koje su zainteresirane za prezervaciju gradiva.

JAVNI DIJALOG I ZAGOVARANJE JAVNIH POLITIKA

Za Documentin zagovarački rad karakteristična je suradnja u formalnim i neformalnim koalicijama poput Platforme 112, Koalicije za REKOM, Antifašističke lige Republike Hrvatske i drugih. U javnom dijalogu i zagovaranju javnih politika surađujemo s osnivačkim organizacijama, udrugama i udruženjima obitelji nestalih i drugih žrtava teških kršenja ljudskih prava, drugim civilnim inicijativama, vladinim institucijama,  međunarodnim institucijama i organizacijama, institucijama državne i lokalne vlasti, muzejima, znanstvenim institucijama, vjerskim zajednicama, medijima, te ostalim zainteresiranima.
2006. godine Documenta je pripremila istraživanje javnog mnijenja o stavovima i mišljenjima aktera i javnosti u poraću kako bi zabilježila odnos prema nasilju u ratu i ratnim zločinima na početku našeg rada. Slično istraživanje željeli bi ponoviti 2016. godine kako bi pratili društvene procese suočavanja s prošlošću

KULTURA SJEĆANJA

Cilj programa kulture sjećanja je sustavno upoznavanje s politikama sjećanja, praksama obilježavanja mjesta stradanja i komemorativnom kulturom u Hrvatskoj, široj regiji i susjednim državama, poticanje javnog dijaloga o kulturi pamćenja kao i osnaživanje stručnih timova zainteresiranih za suočavanje s prošlošću u pojedinim zemljama. Kroz ovaj program dosad su organizirana studijska putovanja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Srbiji, Austriji i Njemačkoj koja su između ostalih uključila slijedeće lokacije:  Jasenovac, Jadovno,  Donja Gradina, Mrakovica (Kozara), Sarajevo, Jajce, Jablanica, Beograd, Adaševci (Sremski front),  Split, Mostar, Košute, Tjentište (Sutjeska), Bleiburg, Tezno, Kampor, Goli otok, Prkos, Glina, Petrova Gora, Gudovac te Zagreb i okolicu.

2010. pridružili smo se inicijativi za povrat imena Spomen doma u Glini u sklopu koje suorganiziramo godišnje komemoracije a bili smo i jedan od suorganizatora znanstvenog kolokvija održanog na Filozofskom fakultetu Glinska crkva Presvete Bogorodice,29/30. srpnja – 4/5. kolovoza 1941.:svjedočanstva i kultura sjećanja. U pripremi je publikacija u izdanju Srpskog narodnog vijeća.

2012. godine pokrenut je Virtualni muzej Dotrščina www.dotrscina.hr sa ciljem vraćanja spomen-parka Dotrščina u kolektivnu memoriju posredstvom suvremene umjetnosti i suvremenih načina bilježenja sjećanja u javnom prostoru. Osim virtualno, muzej djeluje i u fizičkom prostoru kroz privremene postave u javnom prostoru grada. Dosad su na Dotrščini postavljene privremene umjetničke intervencije Sanje Bacharach-Krištofić, Maria Krištofića i Saše Šimpraga (2012), Davora Sanvincentija  ”Spiegel im Spiegel’ (2013)’ i Slavena Tolja ”Ledena kiša” (2014).

Razvijamo sustavnu suradnju s spomen područjima i muzejima te pripremamo zajednički posjet mjestima sjećanja u Njemačkoj i post-jugoslavenskim zemljama u 2015. u suradnji s JUSP Jasenovac, Topografijom terora (Berlin), Muzejom novejše zgodovine (Ljubljana), Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine (Sarajevo) i Centrom za kulturnu dekontaminaciju (Beograd).

NASTAVA POVIJESTI I GRAĐANSKO OBRAZOVANJE

Kroz školsku godinu 2012/3. Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću  je počela prvi ciklus obrazovnog programa Moj zavičaj kroz vrijeme, zajedno s trima partnerskim školama (III. gimnazija Osijek, Gimnazija Lucijan Vranjanin, Zagreb i Gimnazija Eugen Kumičić, Opatija), trima organizacijama civilnog društva (Centar za mirovne studije – Zagreb, Udruga antifašista i antifašističkih boraca Opatije i Liburnije i Volonterski centar Osijek) te Muzejom Slavonije Osijek. Ciljevi programa, u prošlim i tekućoj školskoj godini kad ga nastavljamo s drugim školama,  su poticanje i pružanje podrške inovativnoj nastavi povijesti te jačanje svijesti zajednice o lokalnom povijesnom naslijeđu. Kroz radionice za učenike na teme lokalne povijesti Drugog svjetskog rata i poraća, učenička mentorirana istraživanja na odabrane teme iz povijesti zajednice ovog perioda, lokalne izložbe njihovih istraživačkih rezultata i završni susret sa radionicama o inoviranju nastave povijesti poticali smo korištenje participativnih metoda učenja i učenički angažman u zajednici.  Sva učenička istraživanja, planovi radionica, osvrti suradnika i nastavnika sadržani su završnoj projektnoj publikaciji dostupnoj na stranicama Documente. (http://www.documenta.hr/hr/publikacije.html)
Documenta je članica GOOD inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatske škole. Unutar ove inicijative Documenta je fokusirana na povezanost građanskog obrazovanja i nastave povijesti.

REKOM

Fond za humanitarno pravo, Beograd, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb i Istraživačko-dokumentacijski centar, Sarajevo u rujnu 2005. godine preuzeli su obvezu da u okviru civilnog društva u regiji pokrenu raspravu o mehanizmima za utvrđivanje i kazivanje činjenica o prošlosti, u čijem su fokusu žrtve, a koji mogu, pored kaznenih postupaka, doprinijeti stvaranju potpunijeg činjeničnog zapisa o ratnim sukobima. Danas, Regionalnu koaliciju za REKOM, čini više od 1500 članova među kojima su organizacije za ljudska prava, udruženja žrtava, organizacije mladih, udruge veterana te pojedinaca koji aktivno promoviraju suočavanje s prošlošću. Koalicija za REKOM predlaže da vlade (ili države) osnuju  REKOM, nezavisnu, međudržavnu Regionalnu komisiju za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava počinjenih na teritoriju bivše SFRJ u razdoblju od 1991.-2001. 26. ožujka 2011. godine usvojen je Prijedlog Statuta REKOM-a. Tijekom konzultacijskog procesa održano je 127 konzultacija, sedam regionalnih i jedan međunarodni forum za  tranzicijsku pravdu. Europski parlament je u Rezoluciji usvojenoj 19. siječnja 2011. godine podržao Inicijativu REKOM, prepoznavši njezin potencijalni doprinos procesu izgradnje povjerenja.  Inicijativa je predstavljena predsjednicima država slijednica i predsjedništvu Bosne i Hercegovine kako bi im poslužila kao polazna osnova u izgradnji izvansudskog regionalnog mehanizma.  Nakon okončanja sastanaka izaslanika predsjednika  očekuje se da nadležne  institucije post-jugoslavenskih zemalja pokrenu proceduru za osnivanje REKOM-a.

RAZVOJNA SURADNJA

Zahvaljujući dugogodišnjem intenzivnom radu na suočavanju s prošlošću u Koaliciji za REKOM i drugim regionalnim inicijativama Documenta je ostvarila suradnju s organizacijama civilnog društva u post-jugoslavenskim zemljama  i upravo na tim temeljima izgradila viziju aktivnosti u sklopu međunarodne razvojne suradnje.
Documenta je do sada objavila hrvatsku i englesku verziju publikacije Rad na suočavanju s prošlošću. Priručnik za organizacije civilnog društva u kojem su analizirane i opisane prakse suočavanja sa prošlošću koje je u svom dosadašnjem radu koristila.
Pored toga, Documenta je pripremila analizu potreba organizacija civilnog društva u post-jugoslavenskim zemljama, vezano za područje suočavanja s prošlošću te na osnovu te analize niz prioriteta i preporuka za državne institucije RH koje su zadužene za definiranje prioriteta međunarodne razvojne suradnje RH.

MEDIJSKE KAMPANJE

Documenta je pripremila niz medijskih kampanja a djelovanje na produbljivanju javnog dijaloga bilo je jedna od osnovnih smjernica u radu.

U okviru aktivnosti vezanih za Regionalnu koaliciju za REKOM pokrenuto je nekoliko medijskih kampanja. Neke od njih su: medijska kampanja 1.00.000 potpisa za REKOM koja je započela u travnju 2011. akcijom Regionalno odmrzavanje, koja je održana istovremeno u Beogradu, Ljubljani, Zagrebu, Sarajevu, Banja Luci, Prištini i Skoplju. Kampanja je trajala do 30. lipnja 2011. i za devet tjedana prikupljeno je 543.870 potpisa podrške osnivanju REKOM-a.

U lipnju 2010. godine pokrenuta je medijska kampanja Za REKOM, koja se odvijala istovremeno u Sarajevu, Banja Luci, Beogradu, Podgorici, Prištini i Zagrebu. Slogan kampanje je bio „Da se utvrde činjenice o svim žrtvama ratova 1991-2001. na području bivše SFRJ“.

Medijska kampanja “Žrtve su predugo čekale”, usmjerena ka zagovaraju prava civilnih žrtava rata, predstavljena je javnosti 10. srpnja 2012. U sklopu konferencije “Civilne žrtve rata u Hrvatskoj “. TV spotovi su emitirani na HTV-u i Novoj TV. Lica kampanje za sve civilne stradalnike „Žrtve su predugo čekale“ bili su Đorđe Gunjević, Zemina Jaroš, Krešimir Ivančić, Marica Kadić, Robert Kajušić, Daliborka Mikulić  i Vjera Solar.

Organizacije civilnog društva uključene u Platformu 112, među kojima je i Documenta pokrenule su kampanju protiv širenja mržnje i netolerancije SVI MI za Hrvatsku svih nas. Documenta je sudjelovala u produkciji TV spota, a pripreme za daljnje aktivnosti su u tijeku.

PRAĆENJE SUĐENJA I PODRŠKA ŽRTVAMA

MONITORIRANJE SUĐENJA ZA RATNE ZLOČINE

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek i Građanski odbor za ljudska prava od 2005. godine pred sudovima u Republici Hrvatskoj prate postupke za kaznena djela ratnih zločina.

Monitoring tim naglašava važnost učinkovitog i pravičnog postupanja pravosuđa koje će poštivati kako prava osumnjičenika i okrivljenika, tako i prava žrtava i svjedoka, a ciljevi praćenja suđenja su: povećanje učinkovitosti procesuiranja ratnih zločina, poboljšanje zakonskog okvira za njihovo procesuiranje, poboljšanje položaja žrtava u kaznenom postupku, intenziviranje regionalne suradnje, obeštećenje svih žrtava rata te jačanje neovisnosti pravosuđa.
Dosad su praćeni kazneni postupci koji se vode u RH, dio postupaka koji se vode pred sudovima susjednih država te odštetni postupci i suđenja pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju.  

Na temelju praćenja suđenja pripremaju se i tiskaju periodični izvještaji (dvotjedni, kvartalni, godišnji) s  prikazima i podacima o pojedinačnim predmetima. Kroz dugogodišnji rad na praćenju suđenja za ratne zločine prikupljena je značajna građa te su na web-stranicama objavljeni podaci vezani uz 298 sudska postupka. 293 su predmeti ratnih zločina, od kojih su 264 postupka vođena u Hrvatskoj, 8 u Bosni i Hercegovini, 20 u Srbiji te jedan u Crnoj Gori.

ANALIZA POLOŽAJA I ZAGOVARANJE PRAVA CIVILNIH ŽRTAVA RATA

Istraživanja položaja civilnih žrtava rata u RH u odnosu na međunarodni, nacionalni, pravni i politički kontekst provode se  od rujna 2011. Realizirana su  u suradnju sa Zajednicom udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata, udruženjem Protiv zaborava te Udrugom Pravda iz Bjelovara.  

Istraživanje predstavlja nastavak Documentinog višegodišnjeg rada na zagovaranju prava na obeštećenje civilnih žrtava rata. Usmjerenost ka podizanju vidljivosti i prava žrtava ključan je korak u procesu suočavanja s prošlošću. Temeljne aktivnosti na tom planu su: dokumentiranje i analiza upravnih i sudskih postupaka; osnaživanje civilnih žrtava rata i udruga stradalnika; analiza i istraživanje potreba, problema i položaja civilnih žrtava rata; javno zagovaranje prava na obeštećenje te potpora stradalnicima u sudskim postupcima pred hrvatskim sudovima i Europskim sudom za ljudska prava.

Po našim je procjenama u  RH u ratu devedesetih ubijeno više od 20.000 osoba, a još uvijek je nepoznata sudbina 1.663 osobe. U proteklih dvadeset godina sve zakonodavne inicijative u vezi reparacija su bile nedovoljne zbog čega su mnoge žrtve ostale bez odgovarajuće podrške stoga se Documenta zajedno sa partnerskim organizacijama zalaže za donošenje nacionalnog programa i posebnog zakona  kojim bi se naknada štete zbog usmrćenja bliskih osoba te svih ostalih ratnih zločina i teških povreda  ljudskih prava uredila u skladu s Temeljnim načelima i smjernicama o pravu na pravni lijek i reparaciju za žrtve teških kršenja međunarodnih ljudskih prava i ozbiljnih povreda međunarodnog humanitarnog prava UN, Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda usvojene 16. prosinca 2005.  koja se odnosi na kompenzaciju, restituciju, rehabilitaciju, rješavanje sudbine nestalih, simboličke reparacije i garanciju neponavljanja zločina.

DOCUMENTINE PUBLIKACIJE

Procesuiranje ratnih zločina. Jamstvo procesa suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj., Maja Dubljević (ur.),  ISBN: 947-953-7872-09-0, 2014.
Prava civilnih žrtava rata, Emina Bužinkić (ur.), ISBN: 978-953-7872-10-6, 2014. Napomena: Drugo dopunjeno izdanje
Pravo civilnih žrtava rata u Hrvatskoj na reparacije, Emina Bužinkić (ur.), ISBN: 978-953-7872-11-3, 2014.
Izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine za 2013. godinu, Mladen Stojanović i Milena Čalić Jelić (ur.), ISSN 1848-8706, 2014. Izdanje na hrvatskom i engleskom jeziku
Working on Dealing with the Past. A Handbook for Civil Society Organizations, Emina Bužinkić (ur.), ISBN: 978-953-7872-05-2, 2013.
Institucije državne uprave Republike Hrvatske od osamostaljenja do članstva u Europskoj Uniji 2. dio. 2004. – 2013., Živana Heđbeli, ISBN: 978-953-7872-03-8, 2013.
Moj zavičaj kroz vrijeme, Dea Marić (ur.), ISBN: 978-953-7872-08-3, 2013.
Rad na suočavanju s prošlošću. Priručnik za organizacije civilnog društva, Emina Bužinkić (ur.), ISBN: 978-953-7872-05-2, 2013.
Osiguranje prava na ‘djelotvoran pravni lijek’ žrtvama ratnih zločina. Izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine za 2012. godinu, Mladen Stojanović (ur.), ISSN: 1848-8706, 2013. Napomena: na hrvatskom i engleskom jeziku
Civilne žrtve rata u Hrvatskoj. Istraživački izvještaj, Emina Bužinkić (ur.), ISBN: 978-953-7872-04-5, 2012.
Prava civilnih žrtava rata, Emina Bužinkić (ur.), ISBN: 978-953-7872-02-1, 2012.
Praćenje suđenja za ratne zločine – izvještaj za 2011. godinu, Mladen Stojanović i Marko Sjekavica (ur.), ISSN: 1847-0564, 2012. Napomena: Izdavač Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek. Izdanje na hrvatskom i engleskom jeziku
Institucije državne uprave Republike Hrvatske od osamostaljenja do članstva u Europskoj Uniji 1. dio. 1990. – 2004., Živana Heđbeli, ISBN: 978-953-7872-01-4, 2011.
Antiratna kampanja 1991. – 2011. Neispričana povijest, Vesna Janković i Nikola Mokrović (ur.), ISBN: 978-953-7872-00-7, 2011. Napomena: Izdavač Documenta / Antiratna kampanja Hrvatske
Rat, dokumentiranje i pravni status žrtve, Igor Roginek (ur.), ISBN: 978-953-95433-8-7, 2011.
Praćenje suđenja za ratne zločine – izvještaj za siječanj / svibanj 2011. godine, Mladen Stojanović i Katarina Kruhonja (ur.), ISSN: 1847-0564, 2011. Napomena: Izdavač Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek. Izdanje na hrvatskom i engleskom jeziku
Praćenje suđenja za ratne zločine – izvještaj za 2010. godinu, Mladen Stojanović i Katarina Kruhonja (ur.), ISSN: 1847-0564, 2011. Napomena: Izdavač Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek. Izdanje na hrvatskom i engleskom jeziku
Proces REKOM : Konzultacijski proces o utvrđivanju činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim na teritoriju nekadašnje SFRJ, ISBN: 978-953-95433-0-1, 2011.
Suočavanje s prošlošću u Hrvatskoj: Stavovi i mišljenja aktera u poraću, Kruno Kardov, Dražen Lalić, Vesna Teršelič, ISBN: 978-953-95433-7-0, 2010.
Evakuiran u Pakračku Poljanu: Dnevničko-memoarski zapisi Đorđa Gunjevića, Đorđe Gunjević, ISBN: 978-953-95433-5-6, 2010.
Osobna sjećanja na rat u Pakracu, Lipiku i okolnim mjestima, Maja Dubljević (ur.), ISBN: 978-953-95433-6-3, 2010.
Konzultacijski proces o Inicijativi za osnivanje REKOM : Pregled mišljenja, prijedloga i preporuka srpanj – prosinac 2009, ISBN: 978-953-95433-4-9, 2010.
Praćenje suđenja za ratne zločine – izvještaj za siječanj / svibanj 2010. godine, Mladen Stojanović i Katarina Kruhonja (ur.), ISSN: 1847-0564, 2010. Napomena: Izdavač Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek. Izdanje na hrvatskom i engleskom jeziku
Praćenje suđenja za ratne zločine – izvještaj za 2009. godinu, Mladen Stojanović, Robert Adrić i Katarina Kruhonja (ur.), ISSN: 1847-0564, 2010. Napomena: Izdavač Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
Izvješće o tijeku konzultacijskog procesa o instrumentima za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava u post-jugoslavenskim zemljama svibanj 2006 – lipanj 2009, ISBN: 9789539543332, 2009.
Praćenje suđenja za ratne zločine – izvještaj za siječanj / svibanj 2009., Mladen Stojanović, Robert Adrić i Katarina Kruhonja (ur.), ISSN: 1847-0564, 2009. Napomena: Izdavač Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
Praćenje suđenja za ratne zločine – izvještaj za 2008. godinu, Robert Adrić, Mladen Stojanović i Katarina Kruhonja (ur.), ISSN: 1847-0564, 2009. Napomena: Izdavač Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
Što i kako s “papirima” organizacija civilnog društva – sačuvati, zaštititi, koristiti, Živana Heđbeli, ISBN: 978-953-95433-2-5, 2008.
Tranziciona pravda u post-jugoslovenskim zemljama. Izveštaj za 2007. godinu, Nataša Kandić (ur.), ISBN: 978-86-7932-016-2. Napomena: Izdavač Fond za humanitarno pravo, Documenta
Praćenje suđenja za ratne zločine – izvještaj za period siječanj / lipanj 2008. godine, ISSN: 1847-0564, 2008. Napomena: Izdavač Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek. Izdanje na hrvatskom i engleskom jeziku
Jedna povijest, više historija – Dodatak udžbenicima s kronikom objavljivanja, Maja Dubljević (ur.), ISBN: 978-953-95433-1-8, 2007.
Tranziciona pravda u post-jugoslovenskim zemljama Izveštaj za 2006. godinu, Nataša Kandić (ur.), ISBN: 978-86-7932-016-2, 2007. Napomena: Izdavač Fond za humanitarno pravo, Istraživačko dokumentacioni centar Sarajevo i Documenta
Praćenje suđenja za ratne zločine – izvještaj za 2007. godinu, Katarina Kruhonja i Veselinka Kastratović (ur.), ISBN: 978-953-7338-09-1, 2007. Napomena: Izdavač Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
Zapisi nevladinih organizacija: Zajedničko pamćenje, Armella Le Goff (ur.), ISBN: 978-953-95433-0-4, 2006.
Istraživanje javnog mnijenja o suočavanju s prošlošću – sažetak rezultata, 2006.
Praćenje suđenja za ratne zločine – izvještaj za 2006. godinu, Katarina Kruhonja (ur.), ISBN: 978-953-7338-05-3, 2006. Napomena: Izdavač Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
Praćenje suđenja za ratne zločine – izvještaj za 2005. godinu, Katarina Kruhonja (ur.), ISSN: 1847-0564, 2005. Napomena: Izdavač Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
Od navedenih publikacija Documenta je samostalno ili kao izvršni izdavač objavila 20 a kao suizdavač 10 svezaka.

DONATORI 2004-2014

AED – Akademija za obrazovanje i razvoj
Delegacija Europske unije u Hrvatskoj
Europska Komisija
Europska Unija
ICMP – Međunarodna komisija za nestale osobe
Institut otvoreno društvo
ITF – Radna skupina za međunarodnu suradnju u obrazovanju o holokaustu, sjećanju i istraživanju
Grad Zagreb
Microsoft / TechSoup Europe
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske
Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške
Ministarstvo vanjskih poslova Švicarske Konfederacije
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
OSCE – Organizacija za europsku sigurnost i suradnju
Profil International d.o.o.
Srpsko narodno vijeće
Quaker Peace and Social Witness
TACSO – Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva
The Balkan Trust for Democracy
UNDP – Program Ujedinjenih naroda za razvoj
Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
USAID – Razvojna agencija Sjedinjenih američkih država
Veleposlanstvo Finske u Republici Hrvatskoj
Veleposlanstvo Kanade u Republici Hrvatskoj
Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske u Srbiji
Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj
Veleposlanstvo Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj
Veleposlanstvo SAD-a u Republici Hrvatskoj
Veleposlanstvo Velike Britanije u Republici Hrvatskoj
Vijeće srpske nacionalne manjine grada Zagreba
Zaklada Charles Stewart Mott
Zaklada Friedrich Ebert, Njemačka
Zaklada Heinrich Böll Hrvatska
Zaklada Robert Bosch, Njemačka
Zaklada Stiftung “Erinnerung, Verantwortung und Zukunft” , Njemačka

PRIZNANJA

Documenta je dobitnica Povelje Republike Hrvatske.