Prijedlog amandmana povodom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću predlaže četiri amandmana na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, kojima bi se omogućilo ostvarivanje prava većem broju oštećenih.
Predlaže se da se djetetu smrtno stradale ili nestale osobe omogući jednokratna novčana naknada od 15 tisuća eura, ako je dijete u doba stradanja bilo punoljetno, ili 20 tisuća eura ako je bilo maloljetno.
„Dosadašnji neodgovarajući i nepravovremeni odgovor društva i države na potrebe djece ubijenih i nestalih roditelja – civilnih žrtava rata u Domovinskom ratu, zahtijeva ispravljanje nepravde i proširenje opsega njihovih prava uključujući i kompenzaciju u vidu jednokratne novčane naknade i povećane jednokratne novčane naknade“, kaže se u obrazloženju amandmana.
U slučaju da novčani iznos dospije, no ne bude isplaćen, na njega pravo ostvaruju nasljednici prema propisima o nasljeđivanju. Ističe se da i da se novčana naknada ne smatra naknadom cjelokupne štete za sve pretrpljene posljedice smrtnog stradanja roditelja.
Također, Documenta predlaže i da osim jednokratne novčane naknade, korisnik može ostvariti i mjesečnu novčanu naknadu pod uvjetima propisanima ovim Zakonom.
Drugim amandmanom obiteljska invalidnina želi se omogućiti djeci, posvojenicima i pastorčadi koja u vrijeme stradanja roditelja nisu navršila 18 godina, neovisno o njihovoj trenutnoj starosti.
Za usporedbu, dosad su u Zakonu pravo na obiteljsku mirovinu mogla ostvariti samo djeca, posvojenici i pastorčad stradalih najkasnije do 26. godine ako se redovito školuju. S obzirom na to da je Zakon donesen 2021., 30 godina nakon početka rata, djeca stradalnika nisu mogla ostvariti ovo pravo. Documenta u obrazloženju naglašava da je „značajno da ta mogućnost ostaje u Zakonu zbog djece žrtava mina“.
Što se tiče medicinske dokumentacije za ostvarivanje prava, predlaže se amandman kojim bi ona mogla biti preuzeta i iz drugih država u kojima je osoba liječena, a ne samo iz Republike Hrvatske.
„U skladu s nalazima dugogodišnjeg rada Documente a i preporukama Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, radi ravnopravnosti stradalih koji nakon ranjavanja nisu bili u Republici Hrvatskoj, važno je omogućiti dokazivanje stradavanja medicinskom dokumentacijom iz drugih država, saslušanjem svjedoka ili vještačenjima u skladu s općim upravnim postupkom, posebice za osobe koje su nakon stradavanja bile izvan dohvata hrvatskih institucija“, poručuje se.
Prema Članku 5. Zakona o civilnim stradalnicima, statuse i prava utvrđena ovim Zakonom ne mogu ostvariti „pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku i svi koji su na bilo koji drugi način pomagali neprijatelju, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja“.
Budući da nadležno Ministarstvo hrvatskih branitelja pomagačem smatra i, primjerice, „suprugu koja je kuhala i prala rublje svome mužu koji je sudjelovao u pobuni“, predlaže se amandman kojim se izvršavanje obiteljskopravnih obveza ne bi smatralo pomaganjem ili suradnjom s neprijateljskim vojnim ili paravojnim postrojbama, prema obrazloženju.
Iako smatra da je potrebno još preinaka Zakona, Documenta je pozdravila izmjene i dopune Zakona koje je predložila Vlada Republike Hrvatske jer smatra da će one utjecati na poboljšanje položaja civilnih stradalnika. No kako bi se usvojila dodatna poboljšanja bit će potrebne nove izmjene.
Documenta je također podsjetila na neophodne izmjene i dopune Zakonu o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu.
_____
U prilogu se nalazi tekst obrazloženja pripremljenih amandmana:
