hr

Predstavljanje vodiča održano je u ponedjeljak, 28. rujna, u izložbenoj hali Exportdrva u Rijeci. Okupljene je uvodno pozdravila Blanka Smoljan iz regionalnog ureda Zaklade Friedrich Ebert za Hrvatsku i Sloveniju, koji je u suradnji s Documentom – Centrom za suočavanje s prošlošću izradio tiskani i virtualni povijesni vodič po Golom otoku. Dobro posjećenom predstavljanju vodiča prisustvovao je i gradonačelnik Rijeke, Vojko Obersnel, koji je u pozdravnim riječima naglasio važnost bavljenja temom Golog otoka te podržao nastojanje se da temi Golog otoka posveti pažnja u okviru programa Europske prijestolnice kulture, posebice u okviru programskog pravca „Doba moći“, koji propituje različite oblike i odnose moći.

Panel prezentaciju vodiča moderirala je dr. Sanja Bojanić, docentica na Akademiji primijenjenih umjetnosti na Sveučilištu u Rijeci. Početak panela bio je posvećen pitanju arhitekture na Golom otoku. O Golom otoku kao kulturnom krajoliku i važnosti očuvanja zgrada na otoku, koje su izložene višegodišnjem propadanju, govorio je arhitekt Vladi Bralić, jedan od trojice koautora povijesnog vodiča, koji o arhitekturi na Golom otoku priprema doktorsku disertaciju na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Dr. Boris Stamenić, koordinator programskog pravca „Kultura sjećanja“ u Documenti – Centru za suočavanje s prošlošću i jedan od koautora vodiča, govorio je o važnosti Golog otoka kao simbolički važnog mjesta čija povijest propituje dominantne narative i na ljevici i na desnici. U nastavku, Stamenić je naglasio da tiskani i virtualni vodič predstavljaju tek korak u prikladnoj memorijalizaciji Golog otoka te se založio za izgradnju muzejske i edukacijske ustanove na Golom otoku, u čijem će osmišljavanju sudjelovati širi krug stručnjaka iz različitih disciplina. Darko Bavoljak, predsjednik udruge Goli otok Ante Zemljar, koja okuplja članove obitelji nekadašnjih logoraša, ukazao je na važnost pisanih i snimljenih svjedočanstava nekadašnjih logoraša kao važnih elemenata budućeg muzeja, posebno u uvjetima malog broja fotografija i sačuvanih predmeta iz razdoblja postojanja logora za preodgoj od 1949. do 1956. godine. Veliki broj komentara i pitanja iz publike u završnom dijelu prezentacije ukazao je na postojanje javnog interesa za temu Golog otoka.

Virtualni vodič kroz povijest Golog otoka dostupan je na adresi goli.hr s koje je moguće besplatno preuzeti i pdf verziju vodiča na hrvatskom i engleskom jeziku.