hr

Terensko istraživanje kao dio dokumentiranja sudbina ubijenih i nestalih žrtava u ratu, zahtjevan je poduhvat koji omogućuje provjeru već prikupljenih i analiziranih izvora, nadopunu informacija i ispravak pogrešno navedenih podataka o pojedinim žrtvama. Istraživački rad na terenu je rad sa posrednim i neposrednim svjedocima, očevicima zločina, onima koji o zločinu imaju saznanja, kao i srodnicima ubijenih, poginulih i nestalih žrtava. Mnogi preživjeli i danas žive teške traume iz prošlosti, što potrebu da se njihov glas čuje čini još snažnijom.

Iako je od početka rata prošlo više od trideset godina, mnogi članovi obitelji žrtava nisu bili u prilici ispričati osobno iskustvo proživljenih ratnih trauma. Mnogi preživjeli srodnici, ali i svjedoci, osjećaju se zaboravljeno i napušteno, jer ih nitko nikad nije kontaktirao, niti je pokazao brigu za proživljeni gubitak i patnje kojima su bili izloženi. Nerijetko su bili prepušteni sebi samima u potrazi za nestalim članovima svoje obitelji, te su privatnim poznanstvima dolazili do informacija o njihovoj sudbini i mogućoj lokaciji ukopa. Na žalost, neki od njih nisu za života uspjeli dočekati informacije o nestalim članovima svoje obitelji, niti su imali prilike identificirati i dostojno sahraniti njihove posmrtne ostatke.

Nerijetko naši terenski istraživači, s obzirom na to da imaju puno informacija iz kaznenih procesa za ratne zločine, kao i iskustvo u radu na terenu, dobiju informaciju od svjedoka, srodnika žrtava, koju mogu povezati s pojedinim zločinom. No niti četvrt stoljeća od počinjenog zločina, dio srodnika žrtava nije dočekao pokretanje kaznenih postupaka protiv počinitelja zločina. U međuvremenu, veliki broj počinitelja zločina je umro, tako da neki od počinjenih zločina neće biti istraženi, neće se utvrditi točne okolnosti počinjenog zločina, a to znači da će i potraga za posmrtnim ostacima biti otežana. Osjećaj nemoći i usamljenosti u potrazi za pravdom potiču dodatnu traumu kod žrtava i svjedoka s kojima se susrećemo na terenu.

Osnovni principi rada terenskih istraživačica i cjelokupnog tima koji radi na dokumentiranju sudbine ubijenih i nestalih žrtava u ratu su nepristranost, posvećenost, strpljivost i empatija prema žrtvama. Nepristran pristup, objektivnost i profesionalnost u radu te jednako tretiranje svih stradalih i nestalih, ono je što karakterizira Documentino terensko istraživanje. Naše istraživačice na terenu rade koristeći standarde, metodologiju i definirana pitanja, temeljem kojih se prikupljaju podaci o žrtvama, okolnostima njihova stradavanja, vremenu i mjestu stradavanja. One provode strukturirane razgovore sa svjedocima koji imaju za cilj utvrditi identitet žrtve i njezinu sudbinu bez obzira na njezinu nacionalnost, vojni ili civilni status. Podaci prikupljeni na terenu predstavljaju jedan od temeljnih izvora informacija te uspoređivanjem s drugim izvorima pridonose utvrđivanju činjenica o stradanju. Od 2009. godine do sada, više generacija Documentinih istraživača i istraživačica provelo je 8144 intervjua sa pojedinim svjedocima, prešavši desetke tisuća kilometara terena diljem Hrvatske po svim vremenskim uvjetima.

 

Na prostoru na kojem se obavlja terensko dokumentiranje sudbine ubijenih i nestalih žrtava u ratu, postoje sekundarne, negdje i tercijarne grobnice, koje se pronalaze i danas. U svom radu Documentine istraživačice odlaze na mjesta masovnih grobnica i pojedinačnih grobova, u kojima su pronađeni posmrtni ostaci, fotografiraju grobišta, lokacije zločina i lokacije pronalaska tijela, prikupljaju primarnu i sekundarnu dokumentaciju o žrtvama. Ako im je poznat podatak da je proveden kazneni postupak za ratni zločin u kojem je konkretna žrtva stradala, nastoje dobiti i pravomoćne presude, koje također mogu dati valjane i dostatne podatke o okolnostima, vremenu i mjestu stradavanja žrtava, ali i o mogućoj sudbini nestalih te mjestu na kojem su posljednji put viđeni živi.

Takav tip istraživačkog rada zahtijeva iscrpnu pripremu koja uključuje provjeru postojeće dokumentacije u vezi svakog slučaja, uspoređivanje podataka o žrtvi iz različitih izvora te poznavanje lokaliteta i tijeka ratnih zbivanja na određenom mjestu. Za taj odgovoran i vremenski zahtjevan posao Documenta trenutno raspolaže samo sa dvije terenske istraživačice, dok je uz bolje financijske uvjete u prošlosti na terenu radilo i osam članova tima. Usporavanje terenskog istraživanja čini sav istraživački rad Documente težim i dugotrajnijim.

Unatoč tome, nastojimo dokazati da nepristrani i činjenično utemeljeni pristup ratnim zbivanjima i svim stradalima i nestalima može pridonijeti upoznavanju javnosti s razmjerima zločina i stradanja, ubrzanju procesa traganja za nestalim osobama, priznanju patnje, zadovoljenju pravde, međusobnom uvažavanju i toleranciji, te izgradnji održivog mira.

________________

*Na fotografijama: Istraživačice Documente, Božica Ciboci i Veselinka Kastratović tijekom terenskog istraživanja

*Na naslovnoj fotografiji: Ostaci spaljene kuće, naselje Žitnić (Drniš, Šibensko-kninska županija)

________________

Pozivamo vas da podržite kampanju “Pamtimo sve žrtve” te doprinesete dokumentiranju sudbine ubijenih i nestalih u ratu u Hrvatskoj.

Više informacija o kampanji nalazi se na platformi GoGetFunding putem koje možete uplatiti svoju donaciju: https://gogetfunding.com/pamtimo-sve-zrtve/


 

Crowdfunding kampanja ‘’Pamtimo sve žrtve’’ provodi se u sklopu projekta ”Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: mi pamtimo – a vi?” podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo.

#PamtimoSveŽrtve #acfcroatia