OTVORENO PISMO VLADI REPUBLIKE HRVATSKE
Oglašavamo se zbog nekih izjava i poteza Vlade Republike Hrvatske ili pojedinih njenih članova koji zasjenjuju iskorake prema izgradnji povjerenja u Hrvatskoj i kvalitetnijim odnosima sa susjednim državam, te dovode u pitanje mukotrpno građene preduvjete za nepristrano i učinkovito procesuiranje ratnih zločina.
Neprihvatljive izjave ministra obrane
Prosvjedujemo zbog izjave Ante Kotromanovića, aktualnog ministra obrane RH, objavljenog 5. kolovoza 2012. godine na portalu Politika+, u kojem je između ostalog rekao: „Mislim da smo naprosto na licu mjesta trebali strijeljati neke bandite koji su ubijali nedužne ljude, pljačkali po selima i kompromitirali ovu besprijekornu vojnu akciju“, te niza neprimjerenih poteza Vlade Republike Hrvatske.
U ponedjeljak su se u više medija pojavile dvojbe je li ministar doista dao novu izjavu ili je portal prenio stari razgovor s njim. Čak i ako je g. Kotromanović navedenu izjavu dao prije imenovanja na sadašnju dužnost, štetno je u Vladi Republike Hrvatske, na pragu ulaska u EU, imati ministra koji svojim izjavama dovodi u pitanje postulate pravne države, načela neovisnosti pravosuđa te poštivanja ljudskih prava.
Za razliku od mnogih, pa i g. Kotromanovića, organizacije za ljudska prava osuđivale su ratne zločine od 1991. do 1995. čim se za njh saznalo, upozoravale su na pogubne posljedice nekažnjavanja direktnih počinitelja, kako na mogućnost ponavljanja takvih zločina tako i na destrukciju hrvatskog pravosuđa i stvaranje jedne sramotne atmosfere u kojoj se prešutno znalo da se takva nedjela tretiraju kao malo radikalnije domoljublje. Organizacije za ljudska prava nikada nisu predlagale tako drastične mjere za kakvima sada, a posteriori, žali sadašnji ministar obrane, uvijek su inzistirale na pravnoj proceduri; da je bila pravovremena, što je bez daljnjega mogla biti, većina zločina se ne bi ni dogodila. Međutim, Hrvatska je godinama živjela u ozračju u kojem su počinitelji ratnih zločina slavljeni i promovirani („Svi smo mi Mirko Norac“ – osim vas izdajnika), a oni koji su na zločine upozoravali bili su u najmanju ruku proskribirani i klevetani, ako ne i nešto gore (poput Josipa Reihla-Kira ili Milana Levara). To se osjeća i danas.
Na obilježavanju obljetnice 72. bojne Vojne policije ministar Kotromanović nije reagirao nakon što su s govornice negirani zločini počinjeni u splitskoj „Lori“, koji su utvrđeni pravomoćnim presudama. Javna osuda, danas i pred pripadnicima 72. bojne, takvog negiranja zločina koji su se nepobitno dogodili, bila bi mnogo primjerenija od strane ministra obrane nego zazivanje hipotetskih strijeljanja koje je trebalo obaviti prije 17 godina. Ali za to treba iskreno uvjerenje i malo hrabrosti.
Očekujemo da se ministar Kotromanović distancira od svojih neprihvatljivih istupa, a sve predstavnike Vlade pozivamo da se suzdrže od izjava koje dovode u pitanje presude, rad pravosuđa i postulate pravne države.
Financiranje obrane optuženog Tomislava Merčepa i drugih optuženih za ratne zločine
Vlada dovodi svoju vjerodostojnost u pitanje financiranjem obrane opt. Tomislava Merčepa i drugih sadašnjih i bivših policijskih službenika optuženih za ratne zločine. Osiguravajući pravnu pomoć i plaćajući visoke troškove skupih odvjetnika iz sredstava državnog proračuna, Ministarstvo unutarnjih poslova, Vlada RH, a time dakako i Država ostaje konzistentna politici iz 90-ih godina, kada je Država podržavala pripadnike hrvatskih postrojbi koji su u njeno ime činili zločine. Ne djeluje baš uravnoteženo kad, s jedne strane ministar Vlade daje izjavu da je „na licu mjesta trebalo strijeljati bandite koji su ubijali nedužne ljude“, a s druge strane, u stvarnosti, Vlada plaća obranu čovjeku koji je desetljećima simbol upravo takvih bandita.
Pogrešnom smatramo interpetaciju članka 98. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima kojom Ured za pravne poslove i ljudske potencijale MUP-a mučenje i ubijanje civila smatra „upotrebom sredstava prisile ili drugih radnji u obavljanju policijskog posla“. Ovakvu interpretaciju, koja ide u korist okrivljenika za kaznena djela ratnih zločina i drugih kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, smatramo pogrešnom jer je vjerojatna intencija zakonodavca bila usmjerena na policijske službenike koji u profesionalnom i stručnom obavljanju svoje dužnosti upotrijebe vatreno oružje, što eventualno dovede do tragične posljedice. Nedorečenost navedenog zakona očituje se u i činjenici da ne regulira pitanje regresa ovih sredstava u slučaju da policijski službenik pravomoćnom presudom bude osuđen za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.
S obzirom na precizne odredbe Zakona o kaznenom postupku koje reguliraju slučajeve obvezne obrane i postavljanje branitelja po službenoj dužnosti, kao i na odredbe Ustava RH koje optuženicima osiguravaju pravo na branitelja na teret proračunskih sredstava, smatramo da je odreba Zakona o policijskim poslovima i ovlastima koja normira pokrivanje troškova obrane ovoj određenoj kategoriji okrivljenika suvišna, ali i štetna ukoliko se ne bi dodatno specificiralo na koje slučajeve se odnosi. Takva nesređenost zakonskog okvira dovodi do stvaranja disbalansa između položaja počinitelja i žrtve i žrtvu ponovno stavlja u nepovoljan, stigmatiziran i degradirajući položaj. Od nadležnog ministarstva očekujemo da hitno predloži primjerenija zakonska rješenja.
Produženje ugovora s odvjetničkom tvrtkom angažiranom u žalbenom postupku generalima Gotovini i Markaču
Vlada je produžila ugovor s američkom odvjetničko-lobističkom tvrtkom Patton Boggs LTD koju je prije godinu dana angažirao bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković za zastupanje Hrvatske pred Haaškim sudom u žalbenom postupku generalima Gotovini i Markaču. Ugovor s Patton Boggsom produžen je za još dva mjeseca, iako je jednogodišnji ugovor o odvjetničko-lobističkim uslugama sklopljen s tom tvrtkom istekao zadnjeg dana srpnja i Hrvatska prema njoj nije više imala nikakvih obaveza.
Prema ugovoru koji je potpisao bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković 31. srpnja 2011. do sada je navedenoj tvrtki isplaćeno oko 4,2 milijuna kuna. Javnosti nije objašnjeno zbog čega je ugovor produžen. Smatramo neprihvatljivim produžavati dugogodišnju praksu financiranja obrane optuženih iz državnog proračuna. Posebno je neprimjereno da Vlada donosi takvu odluku u situaciji kada hrvatsko pravosuđe nije pravomoćno osudilo niti jednog počinitelja ratnog zločina počinjenog u tijeku ili nakon VRA „Oluja“, niti je isplaćena naknada štete ijednoj obitelji ubijenih srpskih civila usmrćenih u navedenoj akciji.
Nastavak plaćanja troškova obrana generala nepravomoćno osuđenih u Haagu i pripadnika policijskih postrojbi okrivljenih za ratne zločine i, s druge strane, naplata parničnih troškova žrtvama tih zločina koje su tražile kakvo-takvo obeštećenje, ozbiljno dovodi u pitanje vjerodostojnost Vlade.
Bilo bi neusporedivo pravednije, i samim tim za ovu Vladu dostojnije, da ta proračunska sredstva usmjeri, umjesto na plaćenje obrane optuženih za ratne zločine, na obeštećenje žrtava ratnih zločina.
Želimo vjerovati da su pravi smjer budućeg rada vlade u svojim govorima na kninskoj tvrđavi najavili predsjednik Republike Josipović rekavši: „Moramo pružiti ruku sugrađanima srpske nacionalnosti, priznati i njihove žrtve i pokloniti se. Hrvatska je bila na pragu uništenja, ali je pobijedila“, i premijer Milanović naglasivši: „Ne slavimo ovaj dan da bismo se naslađivali tuđim jadima, nego da bismo proslavili svoju veličanstvenu i časnu pobjedu. Domovinski je rat bio pravedan, obramben i častan, i to su vrijednosti na kojima ulazimo u EU“. Njihovi nastupi kao i djelovanje ministra branitelja daju nadu da će u skorije vrijeme biti moguće proslaviti pobjedu u ratu i oslobađanje okupiranih dijelova Republike Hrvatske i istovremeno priznati patnju i pokloniti se civilnim žrtvama s „druge strane“.
Vesna Teršelič, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
Mladen Stojanović, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek
Zoran Pusić, Građanski odbor za ljudska prava