Čitanjem poezije Ante Zemljara zatvorena izložba „Put bez povratka – od logora Slana do logora Jasenovac“
Na zaključnom javnom događaju u sklopu izložbe „Put bez povratka – od logora Slana do logora Jasenovac“ u Obrazovnom centru Spomen područja Jasenovac Vilim Matula, glumac i zastupnik Hrvatskog sabora, pročitao je pet neobjavljenih pjesama književnika Ante Zemljara posvećenih logoru Slana i selu Šibuljine, čiji su svi stanovnici odvedeni i ubijeni samo zato što su bili Srbi. Ovom prilikom objavljujemo pjesmu Prvak na cilju, uz zahvale Vjeri Zemljar.
Izložba progovara o logoru Slana smještenom u središnjem dijelu otoka Paga te o logoru za žene i djecu u selu Metajna, sjeverozapadno od uvale Slana. Žene i djeca su u Metajnu najvjerojatnije deportirani istog dana kada i muškarci u Slanu, 24. lipnja 1941. Surovi uvjeti logora Slana i Metajna, kao i jednako surov odnos ustaša prema zatočenicima, nisu ostavili puno svjedoka koji bi mogli ispričati priču o ovom mjestu te nam je svako sačuvano svjedočanstvo dragocjeno. S druge strane, u logoru Slana su se nalazila dva podlogora: jedan za Srbe, drugi za Židove. Prema svjedočenju rijetkih preživjelih Židova, odnos prema Srbima bio je još brutalniji, a posljedice su bile takve da prema dosadašnjim saznanjima ne postoje slučajevi srpskih zatočenika koji su preživjeli logor Slanu i Drugi svjetski rat te o tome ostavili svjedočanstvo. Zbog toga o događajima u logoru Slana znamo tek ono što je sačuvano u svjedočanstvima preživjelih židovskih zatočenika koji su nakon deportacije u koncentracijski logor Jasenovac uspjeli pobjeći. Mjesto logora danas nije obilježeno spomenikom ili spomen pločom. Čuvanje uspomena na žrtve holokausta i genocida je civilizacijska tekovina. Stoga pamtimo žrtve logora Slana i Metajna.
Autor izložbe je povjesničar i ravnatelj Spomen područja Jasenovac Ivo Pejaković. Organizatori izložbe su JUSP Jasenovac i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću. Izložba se realizira se uz podršku fondacije EVZ i Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA).
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
