hr | en

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću organizira regionalna studijska putovanja na mjesta sjećanja i stradanja, koja uključuju seriju od tri obrazovna studijska putovanja po Hrvatskoj, BiH i Srbiji na mjesta obilježena traumatskim događajima iz razdoblja 1941. – 1945. Cilj nam je sustavno upoznavanje s praksama obilježavanja mjesta stradanja i komemorativnom kulturom u regiji, poticanje javnog dijaloga o kulturi pamćenja kao i osnaživanje stručnih timova zainteresiranih za suočavanje s prošlošću u pojedinim zemljama.

U razdoblju od 01. do 03.03.2013., organizirali smo drugo od planirana tri regionalna studijska putovanja posvećenih kulturi sjećanja, koje je održano u Srbiji. Na studijskom putovanju smo posjetili sljedeće lokacije: logor Staro sajmište, groblje oslobodilaca Beograda, Jevrejsko groblje, spomen-groblje boraca NOP-a, te lokaciju bivšeg logora Topovske šupe u Beogradu, kao i spomen-kompleks Sremski front kod Adaševaca.

O nekadašnjem logoru Staro sajmište, koji je osnovan 8. prosinca 1941. godine pod upravom Gestapoa za Srbiju i komandom oficira SS, nas je informirao povjesničar Nenad Lajbenšperger, iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograd. Po lokacijama groblja oslobodilaca Beograda, Jevrejskog groblja, spomen-groblja boraca NOP-a, te logora Topovske šupe nas je vodio Milan Radanović, suradnik projekta “Poseta Starom sajmištu”, te nas je detaljno upoznao s povijesnim informacijama o ovim mjestima, kao i s načinima na koje ta mjesta danas žive u mentalnoj mapi mjesta vezanih za anti-fašističku prošlost Beograda.

Osim navedenih mjesta, posjetili smo i izložbu “Jugoslavija od početka do kraja” Muzeju istorije Jugoslavije, po kojoj nas je vodio jedan od autora tekstova izložbe, Hrvoje Klasić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U Muzeju istorije Jugoslavije smo sudjelovali i na tribini pod nazivom “Spomenici NOB-a: Mjesta sjećanja ili svjedoci zaborava” koju su zajednički organizirali Documenta i Muzej istorije Jugoslavije. Na tribini se raspravljalo o načinima na koje su se mijenjale komemorativne prakse u Jugoslaviji i nakon njezinog raspada, tj. o tome na koji način su se organizirano posjećivali spomenici NOB-u i organizirale komemoracije nekada (za vrijeme Jugoslavije), a kakva je situacija s tim mjestima i spomenicima danas. Na tribini su sudjelovali Olga Manojlović-Pintar s Instituta za noviju istoriju Srbije, Nenad Lajbenšperger iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograd, Vjeran Pavlaković s Odsjeka za kulturalne studije, Filozofskog fakulteta u Rijeci te Aleksandar Ignjatović s Arhitektonskog fakulteta u Beogradu. Raspravu je moderirala Sanja Petrović-Todosijević s Instituta za noviju istoriju Srbije.

Na kraju studijskog putovanja smo još posjetili i spomen-kompleks Sremski front kod Adaševaca, gdje je o ovom najznačajnijem dijelu strategijskog fronta u Jugoslaviji za vrijeme Drugog svjetskog rata, koji je povezivao savezničke frontove u Europi, govorio Hrvoje Klasić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Program studijskog putovanja se nalazi u prilogu.