Održana rasprava ,,Suočavanje s prošlošću i tranzicijska pravda na Zapadnom Balkanu”

U organizaciji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću i CROSOL – Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, 10. ožujka 2021. godine s početkom u 11 sati održana je online rasprava ,,Suočavanje s prošlošću i tranzicijska pravda na Zapadnom Balkanu”. Uz pitanje proširenja Europske unije na države Zapadnog Balkana, rasprava je otvorila i teme usporenog procesuiranja ratnih zločina, programa reparacija za žrtve rata, kulture sjećanja i procesa izgradnje povjerenja. Na raspravi su sudjelovali Nerzuk Čurak s Fakulteta političkih nauka iz Bosne i Hercegovine, Bekim Blakaj iz Fonda za humanitarno pravo s Kosova, Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava iz Srbije, Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava iz Crne Gore te kustosica i novinarka iz Slovenije Saša Petejan iz Zavoda Apis, uz moderatoricu rasprave, voditeljicu Documente Vesnu Teršelič. Raspravu su pratili veleposlanik Kraljevine Norveške Haakon Blankenborg te predstavnici veleposlanstava Australije, Austrije, Belgije, Njemačke, SAD-a, Švicarske i Ujedinjenog kraljevstva.

Rasprava se nadovezala na zahtjeve i pitanja iz Deklaracije više od 90 zapadnobalkanskih organizacija civilnog društva naslovljene „Sa ili bez Europske unije?“ nastale u svibnju 2020. za vrijeme summita u Zagrebu održanog u okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.

Vesna Teršelič je u uvodnim riječima naglasila važnost teme za sve post-jugoslavenske zemlje, uz potrebu za ,,podrškom u procesu intergracije koji je sve sporiji i sve neizvjesniji” posebno u situaciji kad države članice Europske unije krajem 2020. nisu uspjele usvojiti zaključke, te su se Sjeverna Makedonija i Albanija opet našle ispred zatvorenih vrata, ovaj put zbog bilateralnih nesuglasica. Tako većina Zapadnog Balkana ,,ostaje u čekaonici EU” uz rastuća očekivanja i potrebe njihovog stanovništva, posebno mladih koji se žele školovati i putovati.
Profesor Nerzuk Čurak istaknuo je obvezu suprotstavljanja poricanju genocida, holokausta ili ratnih zločina uz upozorenje kako je ,,glavna prepreka za pozitivan i miran razvoj Bosne i Hercegovine kao i ostatka zemalja u okruženju vezana uz suočavanje s prošlošću”. Ističe zabrinutost zbog ,,zloupotrebe i instrumentalizacije suda u Haagu ” uz ,,nacionalističke strukture koje suvereno vladaju i sprječavaju da presude doprinose pomirenju”. Posebice je naznačen važan utjecaj međunarodne zajednice te profesor Čurak zaključuje kako je kao brana rastućoj kulturi poricanja i proizvodnji lažne historije ,,još uvijek, 25 godina nakon nasilja, vanjski faktor kao korektiv potreban da bi se razgovaralo o najbitnijim društvenim pitanjima.”

Tea Gorjanc Prelević iz Akcija za ljudska prava iz Crne Gore istaknula je potrebu da Bosna i Hercegovina, zajedno s drugim zemljama Zapadnog Balkana, dobije status kandidata ,,ne samo zbog učinkovitog procesuiranja ratnih zločina već i zato što status na kvalitetniji način uključuje Europsku komisiju i međunarodnu zajednicu u procese izgradnje povjerenja”. Također, ističe Gorjanc Prelević ,,tema pomirenja relevantna je i za širi prostor regije”, a glavni cilj mora biti osiguranje nezavisnosti pravosuđa. Osim toga, Gorjanc Prelević zaključuje potrebu za daljnjom podrškom inicijativi za REKOM, ,,kako bi za nove genracije ostao barem neki trag o zločinima i žrtvama” uz kreiranje prijeko potrebnog zajedničkog narativa.

Rasprava je omogućila i detaljnije upoznavanje sa situacijom na Kosovu. Tako je Bekim Blakaj iz Fond za humanitarno pravo s Kosova zabrinut što novoj vlasti na Kosovu ,,razgovori sa Srbijom neće biti među prioritetima, a nedostatak suradnje sprječava provođenje sudskih procesa ili izručenje”. Ističe i kako su pred sudovima na Kosovu do sada ,,procesuirana 54 slučaja ratnih zločina, sa 116 optuženih od kojih je 41 osoba oslobođena zbog nedostatka dokaza, a ostali su u postupku. Na žalost veliki problem predstavlja nedovoljna zaštita svjedoka koji su bili izloženi snažnim pritiscima što je rezultiralo njihovim mijenjanjem iskaza ili odbijanjem svjedočenja u glavnom postupku. Blakaj je naglasio kako je kosovska javnost od početka gotovo jednoglasno protiv Specijalnog suda i tužiteljstva za Kosovo”. Osim toga, ističe Blakaj, ,,postoji medijska kampanja u kojoj se instrumentalizira žrtve nasilja srpskih snaga i njihove izjave”. Istakao je važnost rada REKOM mreže pomirenja kao i Kosovske koalicije za pomirenje.

Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava iz Srbije upozorio je na poražavajuće podatke prema kojima gotovo polovina populacije Srbije ne zna da su se ratni zločini događali te ih ne može konkretno navesti. Primjerice, ,,samo 14 među 1200 ispitanika zna za postojanje logora na području Srbije devedesetih”. Također, Milosavljević ističe kako ,,ne postoji jasno sankcionisanje zločina protiv čovječnosti i genocida, a međunarodna zajednica treba jače i glasnije osuditi poricanje zločina i glorifikaciju zločinaca”. Osim toga, potrebno je staviti veći naglasak na promjenu zakona koji diskriminira civilne žrtve rata te na jačanje inkluzivne kulture sjećanja.

U bogatoj raspravi kao posljednja panelistica sudionicima se obratila kustosica i novinarka Saša Petejan iz Zavoda Apis istaknuvši Spomenku Hribar koja je otvorila temu suočavanja s masovnim ubojstvima u Sloveniji nakon Drugog svjetskog rata. „Još uvijek nije završila rasprava započeta nakon objave njenog eseja „Krivda in Greh“ (1983) koji je postao jedan od najznačajnijih tekstova u poslijeratnoj Sloveniji, baš zato što je u prvi plan stavio univerzalnost žrtve”. Također, Petejan posebice naglašava ulogu obrazovanja u kom se ,,sjećanje u obrazovanju treba uspostaviti kao praksa sprječavanja kolektivnog nasilja”.

Rasprava je završena uz želju za daljnjim dijalogom o problematici Zapadnog Balkana posebice u kontekstu, sadašnjeg portugalskog i kasnijeg slovenskog, predsjedanja Vijećem EU koje započinje u srpnju ove godine. Oba pružaju priliku za aktivniju i detaljniju raspravu o pitanjima europskog puta, uz mogućnost donošenja konkretnih zaključaka i preporuka prvenstveno za zemlje Zapadnog Balkana, ali i za međunarodne institucije koje imaju veliku ulogu i odgovornost u procesu izgradnje mira i povjerenja na ovom prostoru.

Snimku webinara moguće je pogledati ovdje.