Održan okrugli stol na temu Obrazovanje mladih za budućnost – od učionice do svakodnevnog života
Documenta –
centar za suočavanje s prošlošću je, zajedno sa Mrežom mladih Hrvatske,
udrugom za pružanje rehabilitacijsko – edukacijske i psiho – socijalno –
pedagoške pomoći – IGRA i GONG-om, organizirala u petak 17. svibnja, u
knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, okrugli stol na
temu Obrazovanje mladih za budućnost – od učionice do svakodnevnog života.
U tri tematska bloka raspravljalo se o
pitanju formalnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) u
hrvatske škole, kvalitete i ravnopravnog uključivanja učenika u život
škole i zajednice te povezanosti GOO s drugim nastavnim područjima,
specifično sa nastavom povijesti.
O spomenutim temama na okruglom stolu govorili su: Monika Rajković, Mreža mladih Hrvatske,Sonja Agata Bišćan, Studiji o mladima za mlade, Martina Horvat, GONG, Ross Velure Roholt, School of Social Work, University of Minnesota, Magdalena Najbar-Agičić, Medijsko sveučilište Koprivnica, Hrvoje Klasić, Filozofski fakultet u Zagrebu, Denis Detling, Muzej Slavonije iMiljenko Hajdarović, Hrvatski povijesni portal.
Unutar prvog panela govorili su Monika Rajković, Mreža mladih Hrvatske, Sonja Agata Bišćan, Studiji o mladima za mlade, Martina Horvat, GONG, dok je raspravu moderirala Emina Bužinkić,Documenta-centar za suočavanje s prošlošću. Predstavljen je Bilten Studija o mladima za mlade 6. studijskog biltena čiji
su autori istražili mišljenja ravnatelja škola i općih prilika za
uvođenje GOO u školski sustav. Raspravljalo se i o ravnopravnom
uključivanju mladih s posebnim potrebama u obrazovanje.
Nakon prvog panela uslijedilo je predavanje prof. Rossa Velurea Roholta sa Sveučilišta u Minnesoti koji je govorio o građanskom odgoju i obrazovanju u SAD-u.
Drugi panel
bavio se pretpostavkama i izazovima povezivanja nastave povijesti i
građanskog odgoja i obrazovanja. U uvodnoj riječi Dea Marić, Documenta, centar za suočavanje s prošlošću,istaknula je da su suvremena nastava povijesti i GOO-a nerazdruživo povezane.
O udžbenicima povijesti i utjecaju udžbeničkog pluralizma na podučavanje povijesti govorila jeMagdalena Najbar Agičić, Medijsko sveučilište Koprivnica.
Konstatirala je da udžbenici ne mogu biti bolji od historiografije
unutar koje nastaju. Istaknula je da među ponuđenim udžbenicima ima
kvalitetnijih i manje kvalitetnih. Među ograničavajućim faktorima za
uvođenje inovativnih metoda u udžbenike i nastavu, navela je između
ostalog i preopširne nastavne planove i programe koji ne dopuštaju uži
odabir tema.
Hrvoje Klasić, Filozofski fakultet u Zagrebu, ustvrdio
je da sam naziv okruglog stola zaslužuje na kraju imati upitnik, s
obzirom da ne vjeruje da obrazovanje kakvo imamo danas obrazuje mlade za
svakodnevni život i izazove svakodnevice. Ističe da je fokus previše na
tome što se dogodilo, a premalo na tome koja je pouka tog događaja za
sadašnjost. Po pitanju multiperspektivnosti naglasio je da ona u
hrvatskim udžbenicima gotovo i ne postoji, osobito na području
poučavanju nacionalne povijesti.
Denis Detling iz
Muzeja Slavonije Osijek istaknuo je da je u teorijskom pogledu pojam
didaktike povijesti puno širi nego što se nekad shvaćao. Od teorije
odgojno obrazovnog procesa, shvaćanje didaktike proširilo se na razne
druge oblike poučavanja (formalnog, informalnog i neformalnog) i
društvenog pamćenja. Kao najvažniji problem istaknuo je nepostojanje
jasne vizije, kakvog učenika s kakvim vještinama želimo izgraditi te što
želimo postići obrazovanjem.
Miljenko Hajdarović, Hrvatski povijesni portal, govorio
je o mogućnostima praktičnog povezivanja povijesti i GOO-a u nastavi.
Ističe kako dio nastavnika povijesti strahuje da će im se smanjivati
satnica u korist GOO-a. Dodao je da je on pobornik uvođenja GOO-a, ali
se boji da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Agencija za
odgoj i obrazovanje neće izvršiti potrebne predradnje za samo uvođenje.
U raspravnom dijelu panela govorilo se o poučavanju osjetljivih i kontroverznih tema. Magdalena Najbar Agičić osvrnula se na sporni Dodatak koji je baš zbog multiperspektivnog i humanističkog pristupa Domovinskom ratu bio problematičan. Zbog toga su autori Dodatka bili optuženi za relativiziranje. Na pitanje gdje smo sada u odnosu na 2005. Godinu, kada su bile polemike okoDodatka, ogovara kako je stajališta da smo otišli korak unazad.
Zaključno je izrečeno da
nastavnici povijesti, koji multiperspektivno poučavaju o kontroverznim i
osjetljivim pitanjima, svojim pristupom već na neki način podučavaju
građansko obrazovanje. Obrazovni sustav je po tim pitanjima često
nedorečen, nedosljedan i hektičan, pa je bavljenje tim temama i
inoviranje nastave povijesti često prepušteno pojedincima koji se
osjećaju društveno odgovornima i dovoljno hrabrima da se njima bave.
Fotografije: Darko Vaupotić
