hr

Povodom 30-godišnjice pada Saborskog, želimo podsjetiti javnost na teška stradanja koja je pretrpjelo lokalno stanovništvo.

Dana 5. kolovoza 1991. godine započela je opsada mjesta koja je potrajala nešto više od tri mjeseca, popraćena teškim granatiranjima tokom kojih su mnogi ranjeni, a nekolicina poginuli. U uvjetima opsade, bez mogućosti slobodnog kretanja, bilo je nemoguće brinuti za ranjenike, a poginuli su sahranjivani noću pri svjetlu svijeća, jer bi pogreb danju predstavljao prevelik rizik.

Saborsko je konačno palo 12. studenoga 1991., pod općim napadom topništva, avijacije i kopnenih snaga JNA. Mjesto je porušeno, spaljeno i opljačkano, velik dio od 852 stanovnika Saborskoga je izbjegao, a samo na taj dan ubijeno je i poginulo 40 mještana. Uz žrtve granatiranja i borbi prethodnih mjeseci, živote je izgubilo ukupno 48 osoba s područja Saborskoga. Dio ubijenih zakopan je u grobnicama Popov Šanac i Borik.

Za zločin počinjen u Saborskom vodilo se nekoliko sudskih procesa, najistaknutiji među njima onaj na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Haagu, u kojemu su optuženi Slobodan Milošević, Milan Babić, Milan Martić, Jovica Stanišić i Franko Simatović za udruženi zločinački pothvat sa svrhom prisilnog uklanjanja većine hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva s približno jedne trećine teritorija Republike Hrvatske. Dana 30. 6. 2021., nakon ponovljenog postupka u predmetu protiv Stanišića i Simatovića, Pretresno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove je izreklo je prvostupanjsku presudu kojom su proglašeni krivima za kaznena djela zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja (ubojstvo) u općinama na teritoriju BiH i Republike Hrvatske, među ostalima i Saborskome.

I na hrvatskim sudovima je vođeno nekoliko procesa: Vrhovni sud je potvrdio presudu Županijskog suda u Karlovcu Nikoli Medakoviću iz 1994. (predmet za ostalu petoricu vraćen je prvostupanjskome sudu na ponovno suđenje), kao i Županijskog suda u Rijeci Zdravku Pejiću, kojemu je dosuđeno petnaest godina zatvora za ubojstvo Kate i Nikole Dumenčić iz 2013. Medaković je osuđen na dvadeset godina zatvora jer je kao zapovjednik oružanih snaga “opštine Plaški” kao dijela SAO Krajine Knin naredio uništenje civilnih objekata, pljačku i likvidiranje “najmanje 34 civilne osobe Saborskog”. Pravomoćno su osuđeni i Milan Ogrizović i sedmorica drugih za pljačku koja je uslijedila nakon pada mjesta, te kažnjeni s po osam godina zatvora.

S ciljem da afirmiramo osobna sjećanja svih koji mogu i žele svjedočiti povijesnim zbivanjima u Hrvatskoj i sačuvamo ih od zaborava, Documenta od 2006. godine bilježi sjećanja na ratove i ostale oblike političkog nasilja, među kojima i 13 iz Saborskog. Izdvajamo osobno sjećanje Ivana Žagrovića, koji je razdoblje opsade proveo u mjestu. Nakon pada Saborskog njegova kuća je spaljena, a on odlazi sa suprugom u izbjeglištvo u Rijeku, gdje ostaje do 1997. godine.

http://www.osobnasjecanja.hr/video-arhiva/ivan-zagrovic-1/

Ovim i drugim aktivnostima želimo potaknuti i osnažiti osobne i društvene procese suočavanja s prošlošću koje smatramo nužnim preduvjetima za uspostavu povjerenja izgradnju održivog mira.

Precizni podaci o nekima od žrtava s popisa i njihovim stradanjima nisu nam poznati, pa i ovom prilikom pozivamo sve one koji su poznavali žrtve ili znaju nešto o njihovom stradanju, kao i one koji na popisu uočavaju bilo kakve netočnosti, da nam se jave, kako bismo sastavili što cjelovitiji i vjerodostojniji popis žrtava – ne samo u Saborskom i okolnim mjestima, već i cijeloj Republici Hrvatskoj.

  1. Ivica Matovina (1969.), poginuo 6. 9. 1991.
  2. Stipe Matovina (1968.), poginuo 6. 9. 1991.
  3. Mato Šebalj (1970., prebivalište Drežnik Grad), poginuo 6. 9. 1991.
  4. Nikola Sertić (1940.), poginuo 12. 10. 1991.
  5. Marko Krizmanić (1959.), poginuo 2. 11. 1991.
  6. Milan Čorak (1961.), poginuo 2. 11. 1991.
  7. Joso Matovina (1963.), poginuo 2. 11. 1991.
  8. Petar Matovina (1964.), poginuo 2. 11. 1991.
  9. Ante Kovačić (1960.), poginuo 2. 11. 1991.
  10. Ante Dumenčić (1962.), poginuo 12. 11. 1991.
  11. Darko Dumenčić (1970.), poginuo 12. 11. 1991.
  12. Ivica Dumenčić (1972.), poginuo 12. 11. 1991.
  13. Mate Špehar (1960.), poginuo 12. 11. 1991.
  14. Slavko Sertić (1941.), poginuo 12. 11. 1991.
  15. Petar Bićanić (1935.), ubijen 12. 11. 1991.
  16. Milan Bićanić (1927.), ubijen 12. 11. 1991.
  17. Nikola Bićanić (1928.), ubijen 12. 11. 1991.
  18. Ana Bićanić (1924.), ubijena 12. 11. 1991.
  19. Marko Grdić (1906.), nestao 12. 11. 1991.
  20. Mande Kovačić (1911.), nestala 12. 11. 1991.
  21. Marija Krizmanić (1921.), ubijena 12. 11. 1991.
  22. Ivan Luketić (1950.), nestao 12. 11. 1991.
  23. Milan Matovina (1946.), ubijen 12. 11. 1991.
  24. Slavica Matovina (1959.), ubijena 12. 11. 1991.
  25. Marija Matovina (1909.), ubijena 12. 11. 1991.
  26. Lucija Matovina (1906.), ubijena 12. 11. 1991.
  27. Mate Matovina (1895.), ubijen 12. 11. 1991.
  28. Marta Matovina (1918.), ubijena 12. 11. 1991.
  29. Ivka Sertić (1912.), nestala 12. 11. 1991.
  30. Luka Sertić (1919.), nestao 12. 11. 1991.
  31. Kata Sertić (1910.), nestao 12. 11. 1991.
  32. Jure Štrk (1931.), nestao 12. 11. 1991.
  33. Petar Vuković (1932.), ubijen 12. 11. 1991.
  34. Jelena Vuković (1930.), ubijena 12. 11. 1991.
  35. Jure Vuković (1929.), ubijen 12. 11. 1991.
  36. Marija Vuković (1920.), nestala 12. 11. 1991.
  37. Jure Vuković (1930.), ubijen 12. 11. 1991.
  38. Ivan Vuković (1931.), ubijen 12. 11. 1991.
  39. Jelena Vuković (1921.), ubijena 12. 11. 1991.
  40. Kate Matovina (1920.), ubijena 12. 11. 1991.
  41. Kata Matovina (1922.), ubijena 12. 11. 1991.
  42. Joso Štrk (1934.), poginuo 12. 11. 1991.
  43. Ivan Matovina (1930.), ubijen 12. 11. 1991.
  44. Marija Krizmanić (1902.), nestala 12. 11. 1991.
  45. Kate Grdić (1930.), nestala 12. 11. 1991.
  46. Polde Conjar (1895.), ubijen 12. 11. 1991.
  47. Kate Dumenčić (1930.), ubijena 12. 11. 1991.
  48. Nikola Dumenčić (1930.), ubijen 12. 11. 1991.
  49. Josip Kovačić (1913.), ubijen 12. 11. 1991.

Fotografija: Wikmedia Commons, autor Modzzak

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

 


 

Projekt ,,Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: mi pamtimo – a vi?” je podržan sa € 150.000,00 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova