Nema pravde za Krešimira Ivančića, konferencija za novinare

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću organizirala je u srijedu, 10. travnja 2013., konferenciju za novinare u povodu novih (pravnih) elemenata u slučaju obitelji civilnih žrtava rata, Krešimira Ivančića i Štefice Dželalije iz Daruvara, kojima je negativnom odlukom Ustavnog suda RH-a od 28. ožujka 2013.g., završen sudski postupak pred nacionalnim sudovima te im slijedi obraćanje Europskom sudu za ljudska prava.

Na konferenciji su govorili, Krešimir Ivančić, hrvatski branitelj i sin ubijenog Zdravka Ivančića, Hrvoje Čačić, odvjetnički Ured Jovan Doneski i Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.

Zdravko Ivančić, Krešimirov i Štefičin otac, odveden je i ubijen 1994.g. u okolici Daruvara od strane pripadnika srpskih postrojbi. Suđenje za ovaj ratni zločin nije provedeno jer su optuženici nedostupni hrvatskom pravosuđu. Krešimir i njegova sestra državi moraju vratiti 430.000,00 kuna. Vrhovni sud RH presudio je da na odštetu zbog usmrćenja oca isplaćenu 2008. godine nemaju pravo.

Kako je istkanula na početku konferencije Vesna Teršelič, voditeljica Documente “zajednički susret je prilika da se javnost detaljnije informira o činjenicama u vezi ratnog zločina koji se dogodio u okolici Daruvara 1994.g. kao i o tijeku građanske parnice unutar koje je obitelji potraživala obeštećenje a koje je posljednom odlukom Ustavnog suda RH-a još jednu hrvatsku obitelj civilnih žrtava rata suočilo s poraznom činjenicom da u potpunosti moraju na sebe preuzeti odgovornost neučinkovitog procesuiranja konkretnog ratnog zločina uz izostanak materijalnog obeštećenja”.

“Zbog toga što smo tražili zadovoljenje pravde, moja sestra i ja moramo platiti hrvatskoj državi 430 tisuća kuna”, rekao je Krešimir Ivančić, na današnjoj konferenciji održanoj u zagrebačkoj Kući ljudskih prava.

Ivančić, kojem su 11. svibnja 1994. u selu Batinjska Rijeka kraj Daruvara pripadnici srpskih paravojnih postrojbi ubili oca, odlučio je zajedno sa sestrom pokrenuti sudski postupak za naknadu nematerijalne štete. Općinski sud u Daruvaru i Županijski sud u Bjelovaru usvojili su njihov tužbeni zahtjev te im isplatili odštetu u iznosu od 105 tisuća kuna svakom. No 2010. Vrhovni sud je u svojoj odluci preinačio presude nižih sudova te odbio njihovu tužbu. Nakon toga Općinsko državno odvjetništvo Daruvar je zatražilo povrat isplaćenog novca. Na presudu VSRH Ivančić je uložio ustavnu tužbu, koju je prošlog mjeseca ove godine Ustavni sud RH-a odbio te je time završen sudski postupak radi naknade štete pred nacionalnim sudovima.

Ovo je kratki prikaz agonije koju je ovaj dobrovoljac Domovinskog rata prolazio skoro 19 godina od kada mu je ubijen otac. “Postupak za naknadu štete pokrenuli smo nakon što je stupio na snagu Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (ZOŠT) a tek tijekom  odštetnog postupka saznali smo za podignutu optužnicu za zločin u Batinjskoj Rijeci. Cilj nam je bio da utječemo na Državno odvjetništvo kako bi nastavilo raditi svoj posao i procesuiralo krivce za mučko ubojstvo mog oca”, kazao je Ivančić.

Također je napomenuo kako je odšteta koju je dobio od države jedan od rijetkih slučaja obeštećenja hrvatskih žrtava rata. Od 210 tisuća kuna koje su dobili od države, danas moraju vratiti 430 tisuća kuna. Od toga 100 tisuća kuna ide na naknade, a ostalo na sudske troškove i kamate. „Reviziju Vrhovnog suda, papir od tri stranice, platili smo 55 tisuća kuna”, istaknuo je Ivančić. Njegova sestra je isplatila svoj dug, a Ivančić planira podignuti kredit jer ne može dopustiti ovrhu na imovini s obzirom na to da školuje troje djece.

Njegov odvjetnik Hrvoje Čačić, upozorio je na apsurdnost odluke Vrhovnog suda koji je ukinuo odluku o isplati odštete i odbio tužbu s obrazloženjem da je nastupila zastara iako nije dovršen kazneni postupak protiv okrivljenika. “Kaznenu prijavu smo podnijeli i Tužilaštvu za ratne zločine u Srbiji pošto su dvojica okrivljenika tamošnji državljani, a poznate su i adrese njihovih prebivališta. Tužilaštvo u Srbiji je zatražilo presliku spisa, no Državno odvjetništvo RH-a još nije izvršilo dostavu”, kazao je Čačić. Također je najavio i podizanje zahtjeva pred Europskim sudom za ljudska prava zbog povreda ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Pred Europskim sudom, prema saznanjima Documente, postoji dvadesetak slučajeva civilnih žrtava rata iz Hrvatske. “Dva su slučaja riješena u korist tužitelja. Radi se o obiteljima ubijenih i nestalih osoba i to o slučaju Jularić, osobe hrvatske nacionalnosti iz Vukovara, te u slučaju Skendžić, prisilnog odvođenja i nestanka osobe srpske nacionalnosti”, rekla je Vesna Teršelič, voditeljica Documente.

Upozorila je kako Hrvatska nema sustavnu politiku obeštećenja civilnih žrtava rata te istaknula kako je najveći problem neprocesuiranje ratnih zločina, na temelju kojih bi obitelji žrtava mogle tražiti odštetu.
“Po ovom pitanju obitelji hrvatskih i srpskih civilnih žrtava imaju podjednako nepovoljan status”, naglasila je Teršelič. Dodala je kako se s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju započinje primjenjivati Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela a koji bi trebao promijeniti položaj oštećenika na način da će im odštete biti zagarantirane, no spomenuti zakon se neće primjenjivati retroaktivno”, zaključila je Teršelič.

U dokumentu koji se nalazi u nastavku donosimo tijek građanskog i kaznenog postupka u slučaju Krešimira Ivančića i Štefice Dželalije.