hr

Žalbeno vijeće/ Haag/ 08 lipanj 2021

Na Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za kaznene sudove, pravnom sukcesoru Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu, objavljena je odluka žalbenog vijeće u predmetu Mladić.

Opt. Ratko Mladić, zapovjednik Glavnog stožer vojske Republike Srpske (“VRS”), nepravomoćno je zbog kaznenih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, u studenom 2017. osuđen na kaznu doživotnog zatvora.

Odlukom raspravnog vijeća Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), između ostalog, Mladić je  proglašen krivim za genocid na području Srebrenice 1995. dok je oslobođen krivnje po optužbi za genocid u šest općina u BiH 1992.

Prvostupanjsko vijeće MKSJ-a osudilo je Ratka Mladića kao sudionika četverostrukog udruženog zločinačkog pothvata (daljnjem tekstu UZP) unutar kojeg su počinjeni brojni zločini nad nesrpskim stanovništvom u BiH.

Odgovornost Mladića temeljem UZP-a kao oblika individualne kaznene odgovornosti proisteklog iz međunarodnog običajnog prava, utvrđena je u odnosu na zločine počinjene unutar sveobuhvatnog UZP-a s ciljem trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s područja na koje su bosanski Srbi polagali pravo; u odnosu na zločine počinjene s ciljem širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja; u odnosu na zločine počinjene s ciljem eliminacije bosanskih Muslimana u Srebrenici te zločin počinjen uzimanjem osoblja UN-a za taoce.

Optužbe sažete u 11 točaka optužnice koje se odnose na kaznene djela genocida, zločina protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, u nepravomoćnoj presudi gotovo su u cijelosti prihvaćene. Ovo je peta presuda kojom su ubojstva srebreničkih dječaka i muškaraca Bošnjaka kvalificirana kao kazneno djelo genocida (Predmet Radoslav Krstić, predmet Popović i dr., predmet Tolimir, predmet Karadžić). Izvan razumne sumnje dokazani su i progoni, istrebljenja, ubojstva, deportacije i nehumana djela prisilnog premještanja počinjena unutar zločina protiv čovječnosti kao i kazneno djelo kršenje zakona i običaja ratovanja realizirano putem teroriziranja civila, protupravnih napada, ubojstava i uzimanja talaca.

Po mišljenju prvostupanjskog vijeća zbog nedostatka genocidne namjere otpala je osuda za zločine genocida počinjene u Foči,  Ključu, Kotor – Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu i Vlasenici.

U Prvostupanjskoj presudi MKSJ-a, u optužnici navedeni sudionici sveobuhvatnog UZP – a, izostavljeni su predstavnici političko – vojnog i sigurnosnog vrha Srbije (Slobodan Milošević, Jovica Stanišić i Franko Simatović, kao i Vojislav Šešelj i Željko Ražnjatović Arkan).

Žalbeno vijeće je jednoglasno odbilo žalbu opt. Mladića u vezi s UZP-om u vezi s uzimanjem talaca i odbilo njegovu žalbu u vezi sa sveobuhvatnim UZP-om, UZP-om u vezi sa Sarajevom, UZP-om u vezi sa Srebrenicom, kao i argumente u vezi s njegovim pravima na pravično suđenje, uz suprotno mišljenje sutkinje Nyambe. Žalbeno vijeće je potvrdilo njegove osuđujuće presude na osnovu člana 7(1) Statuta MKSJ-a za genocid, progon, istrebljivanje, ubojstvo, deportaciju i druga nehumana djela (prisilno premještanje) kao zločine protiv čovječnosti, kao i za ubojstvo, teroriziranje, protupravne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona i običaja ratovanja, po tačkama 2 do 11 Optužnice.

Žalbeno vijeće je odbilo žalbu Tužiteljstva u cijelosti, uz suprotno mišljenje sudaca N’gum i sudije Pantona i, shodno tome, potvrdilo zaključak Raspravnog vijeća da opt. Mladić nije kriv za genocid po tački 1 Optužnice u vezi sa zločinima počinjenim nad bosanskim Muslimanima i Hrvatima u nekim općinama u Bosni i Hercegovini.

Žalbeno vijeće je potvrdilo kaznu doživotnog zatvora koju je opt. Mladiću izreklo Raspravno vijeće, uz suprotno mišljenje sutkinje Nyambe.

Podsjećamo, suđenje u ovom predmetu započelo je u svibnju 2012., na temelju operativne optuženice iz prosinca 2011. Optuženik je bio u bijegu gotovo 16 godina, a uhićen je u svibnju 2011.

Mladić je kao visokorangirani oficir bivše JNA, sudjelovao i u ratu u Hrvatskoj, a u vrijeme njegovog zapovijedanja postrojbama na području Dalmacije dogodili su se također zločini, među njima i u Škabrnji i Nadinu.

Također, za zločine u Škabrnji vođena su četiri kaznena postupaka pred Međunarodnim kaznenim tribunalom za bivšu Jugoslaviju pa je tako u odnosu na dvojicu optuženika donijeta osuđujuća presuda i to protiv Milana Babića te Milana Martića. U ponovljenom postupku u predmetu Jovice Stanišića i Franka Simatovića pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove, u travnju 2021. iznesene su završne riječi te se uskoro očekuje prvostupanjska presuda. Ured tužiteljstva MKSJ-a teretio je zbog zločina u Škabrnji i Slobodana Miloševića.