Mapa žrtava ratova 1991. – 2001. na području nekadašnje SFRJ
Inicijativa za REKOM i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću danas su na konferenciji za novinare javnosti predstavili Mapu žrtava ratova 1991. – 2001. na području nekadašnje SFRJ.Na predstavljanju su govorili Vesna Teršelič, voditeljica Documente, Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo Beograd iNives Jozić, koordinatorica istraživanja ljudskih gubitaka u Documenti.
Mapa predstavlja vrhunac dugogodišnjih napora i suradnje regionalnih dokumentacijskih centara – Documente, Fonda za humanitarno pravo Beograd, Fonda za humanitarno pravo Priština i Udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje Sarajevo, u nastojanju da se utvrde činjenice o sudbinama stradalih i nestalih te učine javno dostupnima.
Spomenuti dokumentacijski centri bave se prikupljanjem i analizom podataka o stradalima i nestalima, kao i drugim oblicima masovnih narušavanja ljudskih prava preko 15 i više godina. U tom su vremenu skupljene velike količine dokumentacije različitih tipova i provenijencije, koje su, temeljem dugotrajno razvijane metodologije, nepristrano analizirane.
Predstavljanjem mape zločina prikupljene činjenice konačno postaju trajno dostupne, te služe kao priznanje patnje stradalih, neovisno o njihovu državljanstvu, nacionalnosti, etničkoj pripadnosti, spolu, dobu ili statusu. One ujedno služe i kao dokumentarna, istraživačka i faktografska podrška procesu suočavanja s prošlošću, a posebno kao podrška Inicijativi za REKOM. Time se želi ispraviti i temeljna nepravda prouzročena nedostatkom cjelovitih poimeničnih popisa stradalih i nestalih baziranih na činjenicama, koje države slijednice ni 17 godine nakon prestanka oružanih sukoba nisu našle volje proizvesti.
Mapa žrtava sadrži osnovne podatke o stradalim osobama i samim stradanjima. Od procijenjenog broja od 130.000 stradalih, trenutno se na njoj nalaze zapisi o 19795 potvrđenih stradalnika koje su obradili spomenuti dokumentacijski centri. Documenta je objavila 4113 zapisa (od preko 17000 registriranih u svojoj bazi podataka), a Fond za humanitrano pravo Beograd i Priština zajedno 15682 zapisa. Kako ove brojke predstavljaju tek manji broj od ukupno procijenjenih, lansiranje Mape služi da potakne i druge aktere iz polja civilnog društva, kao i drugih državnih i javnih institucija, u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sloveniji i Makedoniji, da ulože dodatne napore u rasvjetljavanju sudbine stradalih i nestalih, odaju priznanje njihove patnje, i stvore temelje održivijeg mira i suživota. Također, pozivamo sve građane/ke koji/e posjeduju bilo kakve podatke o žrtvama rata (poginuli, ubijeni, nestali, zatvarani, mučeni…), počiniteljima, svjedocima i/ili pisanu, foto ili video dokumentaciju o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim tijekom ratova, da nas kontaktiraju i pridruže nam se u stvaranju istinitog i na činjenicama utemeljenog pregleda ratnih događanja od 1991.-2001. te što potpunijeg popisa žrtava rata.
Mapa se nalazi na poveznici http://zrtveratovasfrj.info.
