hr | en

Predstavljeni su nalazi godišnjeg izvještaja o suđenjima za ratne zločine za 2011. godinu. Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mir,nenasilje i ljudska prava Osijek, pozvali su Vladu RH da donese odluku o otpisu parničnih troškova civilnih žrtava rata koje na sudu nisu uspjele s tužbama za naknadu štetu zbog smrti bliske osobe, time još jednom upozorivši hrvatsku javnost na skandalozan odnos RH prema članovima obitelji civilnih žrtava rata.
U izvještaju je istaknuto je da je zatvaranje pregovaračkih poglavlja o pristupu Republike Hrvatske u Europsku uniju, posebice poglavlja 23. o pravosuđu i temeljnim pravima, dovelo do poboljšanja zakonodavnog okvira u kojem se odvija procesuiranje ratnih zločina i drugih teških oblika kršenja vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. No nastavak ranije uočenog trenda neučinkovitosti pravosuđa i u 2011. se godini ogledao kroz nekoliko primjera višestruko ponavljanih kaznenih postupaka. Najeklatantniji takav primjer je postupak protiv optuženog pripadnika hrvatskih postrojbi Mihajla Hrastova, zbog protupravnog ubijanja 13 i ranjavanja 2 neprijateljska vojnika na Koranskom mostu u Karlovcu, koji se vodi već dvadesetu godinu.
Od 118 slučajeva, koje je zabilježila Documenta, gdje su hrvatski građani, članovi obitelji poginulih civilnih žrtava u Domovinskom ratu, tražili odštetu od hrvatske države, 15 je zahtjeva usvojeno a 83 tužbena zahtjeva su odbijena. U 72 odbijena predmeta sud je tužiteljima naložio i plaćanje parničnih troškova u ukupnom iznosu od 2.041.691 kuna, stoga im prijeti ili je već nastupila ovrha. Riječ je uglavnom o umirovljenicima sa skromnim primanjima kojima država sad oduzima ili će ih oduzimati kad im ovrhom “sjedne” na trećinu mirovine. Ponovno upozoravamo na slučaj Jasenke Borojević iz Siska, čiji je suprug Stevo Borojević u listopadu 1991. godine uhićen, mučen te ubijen, a Općinski sud u Sisku 16. ožujka 2011. uputio joj je poziv na plaćanje parničnih troškova u iznosu od 26.950 kuna. Jasenka Borojević, kao i većina tužitelja/ica koji su izgubili parnice, živi od skromne mirovine. Počinitelji zločina nisu osuđeni. 
Proteklu godinu obilježila je nepravomoćna prvostupanjska presuda MKSJ-a u kaznenom predmetu protiv optuženih Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača. Pritom je važno naglasiti značajnu degradaciju u procesu suočavanja s prošlošću u odnosu političke elite, javne televizije i većine medija prema ovoj presudi sa gotovo zastrašujućim manjkom pijeteta i senzibiliteta za žrtve kaznenih djela koja su bila predmetom ovog opsežnog i dugog kaznenog postupka. Odgovornost,prvenstveno javne televizije, ali i svih ostalih televizijskih kuća, za stvaranje navijačke atmosfere potpore optuženicima i neshvatljivo minimiziranje patnje žrtava je velika. Možemo je promatrati kao posljedicu nikada otvorenog pitanja političke i moralne odgovornosti za stvaranje atmosfere linča, straha i nekažnjivosti zločina u prvoj polovici devedesetih godina, a, prema našem mišljenju, moguće i krivične odgovornosti pojedinih novinara za poticanja na zločine. Pohvalno je podizanje optužnica za koje prije nije bilo interesa, kao što je državno odvjetništvo napravilo u slučaju Tomislava Merčepa i u predmetu sankcioniranja zločina nad srpskim civilima u Sisku. Prema statističkim podatcima državnog odvjetništva prema kojima je za 490 zločina, za koje su poznati počinitelji, u potpunosti riješeno tek njih 103. Pozivamo državno odvjetništvo da u istragama koje provodi, kao i u optužnicama koje podiže, više pažnje posveti razradi i utvrđivanju kaznene odgovornosti osoba koje su kao vojni zapovjednici ili nadređene civilne osobe bile dužne garantirati sigurnost i zaštitu civila ili ratnih zarobljenika, na području za koje su bile odgovorne, a na kojem su njihovi podređeni počinili ratne zločine. Bez utvrđivanja kaznene odgovornosti osoba na najvišim vojnim i političkim funkcijama zbog propuštanja sprječavanja i kažnjavanja svojih podređenih u počinjenju zločina, ne može doći do potpune i cjelovite katarze društva koje bi trebalo preuzeti dio odgovornosti za zločine počinjene u njihovo ime. Evidentni napredak koji je ostvaren u nekoliko proteklih godina u suradnji između pravosudnih tijela Hrvatske i Srbije, ugrožen je donošenjem Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije, izražavamo vjeru u napore nove hrvatske Vlade,Hrvatskog sabora i Predsjednika RH da se jasnim mjerama otklone štetni učinci spomenutog zakona.
Tri su organizacije za ljudska prava svoj izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine objavile u zasebnoj publikaciji.