hr | en

“Međuetničko pomirenje, socijalna
kohezija i trajni mir u regiji bivše Jugoslavije ne mogu se ostvariti
ako se države neće cjelovito baviti posljedicama teških kršenja ljudskih
prava, koja su tisuće žrtava doživjele tokom ratova devedesetih godina
prošloga stoljeća. Izazovi koji još uvijek postoje traže mudru viziju i
odlučno političko vodstvo. Mir i stabilnost u regiji trebali bi biti
čvrsto utemeljeni na načelima ljudskih prava i vladavine zakona”, rekao
je Thomas Hammarberg, povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava, predstavljajući u Sarajevu tematsko izvješće o poslijeratnoj pravdi u bivšoj Jugoslaviji.

Tematsko izvješće razmatra i nudi preporuke u svezi četiri ključne komponente poslijeratne pravde: mjere za ukidanje nekažnjivosti, pružanje odgovarajuće i učinkovite naknade za sve žrtve rata, potreba ustanovljavanja i priznavanja istine o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava, te institucionalne reforme za učinkovito sprečavanje ponavljanja događaja iz prošlosti.

“Usprkos naporima i ostvarenom
napretku, zaostavština nedavne nasilne prošlosti još uvijek opasno lebdi
nad regijom bivše Jugoslavije”; kaže Povjerenik. “Nekažnjivost za
zločine počinjene u ratu još nije uklonjena, a još uvijek se ne zna za sudbinu nekih 13.500 nestalih. Tisuće žena koje su preživjele seksualno nasilje još uvijek nemaju primjerenu pomoć. I još uvijek nisu zadovoljeni legitimni zahtjevi za reparaciju oko 438.000 izbjeglica i drugih raseljenih osoba. Uz to, situacija u kojoj se nalazi nekih 18.000 ljudi u regiji koji su apatridi,
ili im prijeti opasnost da postanu apatridi, naročito Romi, predstavlja
ozbiljan humanitarni problem koji se mora razmotriti i riješiti
sukladno prihvaćenim europskim i međunarodnim standardima”.

Povjerenik naglašava temeljni značaj uspostavljanja djelotvornih nacionalnih pravosudnih sistema u svim zemljama regije,
ne samo da bi se osnažila vladavina zakona, već i da se ojača prijeko
potrebno povjerenje javnosti u pravosuđe, te da se osnaži sprečavanje
kršenja ljudskih prava.

Države bi se trebale dogovoriti o pravednim i trajnim rješenjim, kojima bi se okončalo pitanje dugotrajno raseljenih izbjeglica i drugih raseljenih osoba. Žene koje su preživjele seksualno nasilje u ratu i dalje su dijelom u ugroženom položaju, a zaslužuju snažniju podršku tih država.

Javna
potvrda činjenica i prihvatanje odgovornosti mogu biti bitan oblik
zadovoljenja, te tako doprinijeti reparaciji teških šteta koje su
doživjele žrtve rata. Povjerenik pozdravlja do sad poduzete
korake, naročito korake koje su poduzeli predsjednici Hrvatske i Srbije,
u pogledu priznavanja činjenica o ratnim zločinima i potrebe
ustanovljavanja i priznavanja istine
. “Kad državni zvaničnici
priznaju i potvrde činjenice o zločinima iz prošlosti, time se kod ljudi
mijenjaju stavovi i podupire se pomirenje. Kampanje izgradnje svijesti
javnosti podjednako su potrebne za izgradnju trajnog mira i socijalne
kohezije u regiji”.

Povjerenik iskazuje svoju podršku do sad poduzetim naporima u smjeru ustanovljavanja i priznavanja istine o kršenjima ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava
koja su se dešavala tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji, te poziva na
odlučniji politički angažman u tom području. “Takve napore ozbiljno
ugrožavaju uporna etnička polarizacija i podjele među političarima i
stanovništvom. Države u regiji bi trebale podržati uspostavu
regionalne komisije za istinu i pomirenje, te joj dati ljudske i
financijske resurse neophodne za učinkovit rad
“.

Na kraju, Povjerenik preporuča reformu obrazovnih sustava država u regiji,
s ciljem promicanja stvarnog poznavanje povijesti i tolerancije među
narodima, naročito među mlađim naraštajem, te s ciljem borbe protiv
etničke polarizacije i diskriminacije.

Više informacija na Povjerenikovoj tematskoj stranici o poslijeratnoj pravdi u regiji bivše Jugoslavije.