Documenta: Haški tribunal je kapitulirao pred Vojislavom Šešeljem

Vojislav Šešelj je na ovim prostorima simbol širenja etničke mržnje i ratnohuškačke politike i nakon što je prvo pušten na privremenu slobodu, a sada čak ne mora biti niti prisutan na izricanju presude, ovaj sudski postupak otvara pitanja koliko je rad suda u Haagu izravan doprinos izgradnji povjerenja na ovim prostorima, upozorava Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i zaključuje da je Haški tribunal kapitulirao pred Šešeljem.

Podsjetimo, haška novinska agencija SENSE objavila je da je prvostupanjsko vijeće MKSJ-a u predmetu Šešelj, francuskog suca Antonettija odustalo je od zahtjeva da optuženi Vojislav Šešelj prisustvuje izricanju presude koja je zakazana za 31. ožujak ove godine. Umjesto toga, optuženi je pozvan da do 22. ožujka pismeno izvjesti tajništvo suda želi li čitanje presude pratiti video-konferencijskom vezom iz Beograda.

Documenta, međutim, podsjeća da je to isto vijeće 12. veljače ove godine naložilo vlastima u Srbiji da poduzmu sve neophodne mjere kako bi osigurale povratak optuženog u Haag, a senegalski sudac Niang je u ovoj posljednjoj odluci priložio veoma oštro izdvojeno mišljenje. On smatra da je odustajanje od zahtjeva za prisustvo izricanju presude je ‘loše prikrivanje trijumfa optuženog’ koji nikada nije skrivao da se neće vratiti ako bude privremeno oslobođen. Vlasti Srbije, po senegalskom sucu, nisu najblaže rečeno ‘bile učinkovite’ u izvršenju naloga suda i osiguravanju uhićenja i izručenja optuženog.

Documenta, inače kontiunirano angažirana na praćenju sudskog postupka protiv Šešelja, podsjetimo, u otvorenom pismu glavnim tijelima UN-a te predsjednicima i vladama Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, …. apelirala je na njegovo vraćanje u pritvorsku jedinicu Suda nakon što je potkraj 2014., 11 godina od dragovoljne predaje, iz humanitarnih razloga, pušten na privremenu slobodu.

‘Smatramo da ovaj sudski postupak otvara pitanja koliko je rad suda u Haagu izravan doprinos izgradnji povjerenja na ovim prostorima. Šešelj je na ovim prostorima simbol širenja etničke mržnje i ratnohuškačke politike. Njegov ratni angažman je, po optužbi, imao za posljedicu protjerivanje desetina tisuća ljudi i ubojstva njih 905, kao i razaranje cijelih sela i vjerskih objekata u njima, mučenja i silovanja civila i ratnih zarobljenika u Vukovaru, Zvorniku, Mostaru, Nevesinju, na širem području Sarajeva, Hrtkovcima’, podsjeća Documenta.

Upozorava i da je predmet Šešelj u više dimenzija značajan i poseban osim što je najdugotrajniji to postupak pred Haškim tribunalom. Suđenje koje je započelo još 2007., a okončano u ožujku 2012. prvostupanjsku presudu čeka gotovo devet godina.

Najviše pozornosti izaziva inkriminacija: verbalni delikt pod koji se podvodi Šešeljeva propaganda mržnje i izravno poticanje na činjenje zločina zapaljivom i ekstremno nacionalističkom retorikom, upotrebljenom u službi ostvarenja cilja udruženog zločinačkog poduhvata -protjerivanja nesrba, koje je nazivao neljudima, svim sredstvima sa teritorija koju je smatrao djelom Velike Srbije. Verbalni delikt inkriminiran je Statutom Haškog suda, unutar kaznenog djela zločin protiv čovječnosti počinjen putem progona – čl. 5(h) Statuta. Ono što verbalni delikt čini zločinom, odnosno povlači kaznenu odgovornost, jest kontekst postojanja rasprostranjenog i sustavnog napada na civilno stanovništvo, namjera za izvršenje djela u tom smislu te diskriminatorna namjera, odnoso progon žrtve na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, ističe Documenta.

Također podsjećaju i da je Šešelj u međuvremenu i tri puta osuđivan za nepoštivanje suda: ‘Učestale su bile prijetnje svjedocima zbog kojih je postupak u nekoliko navrata bio pod suspenzijom. Inicijalni član vijeća pred kojim se provodio postupak, sudac Harhof, dikvalificiran je na Šešeljev zahtjev zbog nepoštivanja presumpcije nevinosti. To je dodatno odgodilo objavu presude najavljenu za listopad 2013. Izvođenje dokaza obrane nije bilo. U svibnju 2011., nakon dokaznog postupka optužbe, vijeće je odbilo zahtjev obrane za oslobađajućom presudom’.

Izvor T portal

Foto ICTY