hr

Često postavljana pitanja

 

Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata

 

1) Tko su civilni žrtve prema Zakonu o stradalnicima iz Domovinskog rata?

Prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, civilne žrtve su civilni invalidi iz Domovinskog rata (direktne žrtve) te civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu, odnosno, članovi uže i šire obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu (indirektne žrtve).

2) Tko može ostvariti prava prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata?

Prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, prava mogu ostvariti državljani Republike Hrvatske uz iznimku nedržavljana ako su u trenutku stradavanja imali prebivalište ili boravište na teritoriju Republike Hrvatske te ako prava ne ostvaruju od države čiji su državljani ili od države na čijem području imaju prebivalište u trenutku podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava prema ovome Zakonu.

3) Tko ne može ostvariti prava prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata?

Prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, prava ne mogu ostvariti pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi, članovi njihovih obitelji temeljem njihovog stradavanja, pravomoćno osuđene osobe za kaznena djela protiv Republike Hrvatske, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva te osobe koje su se same ranile radi izbjegavanja vojne obveze.

4) Tko su civilni invalidi (direktne žrtve) prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata?

Prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, civilni invalid je osoba kojoj je organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je dobila:

  • zbog zatočenja u logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. odnosno drugih događaja lišenja slobode u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata
  • u vezi s ratnim događajima iz Domovinskog rata (zbog korištenja sredstava i metoda kojima se izvode ratne operacije kao što su bombardiranje, eksplozija minsko-eksplozivnih sredstava, zalutali metak i sl.) u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.
  • od eksplozivnih sredstava zaostalih nakon završetka ratnih operacija u Domovinskom ratu
  • zbog eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja, u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996., izvan ratnih operacija, ali u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata.

Ili osoba kojoj je organizam oštećen najmanje 60% zbog bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica zatočenja.

5) Koja prava mogu ostvariti civilne žrtve po osnovi oštećenja organizma prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata?

Prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, civilne žrtve po osnovi oštećenja organizma mogu ostvariti ova prava:

  1. osobna invalidnina
  2. dodatak za njegu i pomoć druge osobe
  3. ortopedski dodatak
  4. posebni dodatak
  5. pravo na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila
  6. profesionalna rehabilitacija

6) Koja prava mogu ostvariti civilne žrtve po osnovi gubitka ili nestanka člana obitelji prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata?

Prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, civilne žrtve po osnovi gubitka ili nestanka člana obitelji mogu ostvariti ova prava:

  1. obiteljska invalidnina
  2. povećana obiteljska invalidnina
  3. uvećana obiteljska invalidnina
  4. novčana naknada (socijalno pravo)
  5. jednokratna novčana pomoć zbog podmirenja osnovnih životnih potreba

7) Tko spada u (uže i šire) članove obitelji prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata?

Prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata u uže članove obitelji spadaju:

  1. bračni/izvanbračni drug (kada navrše 50 godina ili ranije ako su nesposobni za privređivanje)
  2. djeca[1] – na školovanju do navršene 26. godine života, te ako su nesposobni za privređivanje (dok ta nesposobnost traje) uz uvjet da je nesposobnost nastupila prije navršene 15. godine života

Prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata u širu obitelj spadaju:

  1. roditelji

8) Koji je postupak za ostvarivanje prava prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata?

Prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, prava se ostvaruju slanjem ispunjenog obrasca (ispunjava se obrazac ovisno o traženom pravu), koji se uz potrebnu dokumentaciju (navedenu u obrascu) šalje nadležnom upravnom tijelu županije ili grada Zagreba gdje zahtjeve predaju osobe bez trenutnog prebivališta u Republici Hrvatskoj. Postupci po žalbi šalju se Ministarstvu hrvatskih branitelja.

9) Korisne poveznice:

  1. Pravilnik o načinu ostvarivanja statusa i prava: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_11_118_2027.html
  2. Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na novčanu naknadu za civilne stradalnike iz Domovinskog rata: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_05_56_795.html
  3. Obrasci za popunjavanje zahtjeva i adresari: https://documenta.hr/obrasci-za-popunjavanje/

[1] Zakon obuhvaća djecu do navršene 26. godine života. Primjer: civilni invalid Domovinskog rata je dobio dijete 2003. godine. Zbog bolesti, umro je 2015. godine. Dijete civilnog invalida danas (2022. godine) ima 19 godina te može ostvariti pravo po osnovi gubitka člana obitelji. Djeca starija od 26. godina (npr. djeca čiji su roditelji stradali tijekom Domovinskog rata (17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.) danas imaju više od 26. godina te NISU uključena u ovaj Zakon).