Zločin u Pakračkoj Poljani i na Zagrebačkom velesajmu

Kazneni postupak protiv Tomislava Merčepa, optuženog za ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1., u svezi s čl. 28. OKZ RH.

Dana 2. veljače 2017. Vrhovni je sud djelomično prihvatio žalbu državnog odvjetnika te preinačio prvostupanjsku presudu u pogledu odluke o kazni na način da je optuženom Tomislavu Merčepu povisio izrečenu kaznenu sankciju s pet i pol (5,5) na sedam godina zatvora (7). Presuda VSRH

Dana 12. svibnja 2016. godine Županijski sud u Zagrebu objavio je presudu Tomislavu Merčepu kojom je okrivljeni proglašen krivim za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva (čl. 120 OKZ RH u svezi sa čl. 28) te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina i 6 mjeseci. Gotovo četvrt stoljeća nakon nezakonitog uhićenja Pere Rajčevića i Đorđa Gunjevića 11. listopada 1991. preživjeli su dočekali priznanje patnje. Da je Merčep kao faktični zapovjednik postrojbe reagirao na njihova uhićenja, zločina nad svim kasnije privedenima, zlostavljanima i ubijenima vjerojatno ne bi ni bilo. Tih zločina vjerojatno ne bi bilo ni da je pravovremeno reagirala policija koja je obavještena neposredno nakon njihova odvođenja i pravosuđe  Presuda je zakašnjela satisfakcija za obitelji ubijenih u Pakračkoj poljani i Zagrebu; uključuje i ubojstvo obitelji Zec u prosincu 1991., ali na žalost izostavlja 25 još uvijek neidentificiranih žrtava.

Primjenom odredaba Zakona o kaznenom postupku Tomislavu Merčepu je određen obvezni istražni zatvor/pritvor.

Tomislav Merčep nepravomoćno je osuđen da, kao de facto (stvarni) zapovjednik jedinice rezervnog sastava MUP RH/pričuvne postrojbe stacionirane u Pakračkoj Poljani i na Zagrebačkom velesajmu te savjetnik u MUP-u Republike Hrvatske, od listopada do prosinca 1991., nije spriječio sebi podređene, da vrše nezakonita uhićenja, zlostavljanje i ubijanja 31 civila dovedenih iz Zagreba, Kutine, Ribnjka, Janje Lipe, Bujavice, Međurića, Zbjegovače i Pakračke Poljane, od kojih je 23 usmrćeno. Iako se optužnicom Tomislavu Merčepu na teret stavljalo da su njegovi podređeni na području Kutine, Pakraca i Zagreba nezakonito lišili slobode 57 osobe, od kojih su 43 ubijene, četiri se vode kao nestale., činjeničnim opisom presude su izostavljene do danas neidentificirane (25) žrtve.

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Optuženog Tomislava Merčepa tereti se da je kao zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a stacionirane u Pakračkoj Poljani i na Zagrebačkom velesajmu te savjetnik u MUP-u Republike Hrvatske, od listopada do prosinca 1991. osobno naređivao nezakonita lišavanja slobode, mučenja i ubojstva civila te da, iako je znao da njegovi podređeni neovlašteno lišavaju slobode civile, pljačkaju ih, zlostavljaju, muče i ubijaju, propustio takva nezakonita postupanja spriječiti. Njegovi podređeni tako su na području Kutine, Pakraca i Zagreba nezakonito lišili slobode 57 osobe, od kojih su 43 ubijene, četiri se vode kao nestale, dok su ostale osobe preživjele mučenja i zlostavljanja.

Izmijenjanom optužnicom od 30. lipnja 2015. optuženi Tomislav Merčep se tereti se tereti za počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva po čl. 120 OKZRH u svezi sa čl. 28. OKZRH, da je u razdoblju od 8. listopada do sredine mjeseca prosinca 1991., na području Zagreba i Pakračke Poljane, tijekom međunarodnog oružanog sukoba između oružanih snaga RH i s druge strane oružanih snaga bivše JNA, te naoružanih vojnih i paravojnih formacija pobunjenog srpskog stanovništva potpomognutih dragovoljcima iz ostataka bivše Jugoslavije, prtivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata, Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba, kao savjetnik MUP, u okviru kojeg je postojala pričuvna postrojba stacionirana u Pakračkoj Poljani i dijelom u Zagrebu, kao stvarni zapovjednik te postrojbe, iako je znao da njemu podređeni nezakonito postupaju neovlašteno lišavajući slobodu, pljačkajući, zlostavljajući  i ubijajući civilne osobe nije poduzeo mjere da takva nezakonita postupanja spriječi i suzbije.

02. veljače 2017. Vrhovni sud  je djelomično prihvatio žalbu državnog odvjetnika te preinačio prvostupanjsku presudu u pogledu odluke o kazni – korigirao je visinu izrečene kaznene sankcije s pet i pol (5,5) na sedam godina zatvora (7). U ostalom dijelu žalba državnog odvjetnika i u cijelosti žalba opt. T. M. odbijene su kao neosnovane te je u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđena prvostupanjska presuda.

Podsjećamo, Državni odvjetnik se žalio zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, u dijelu u kojem je prvostupanjski sud ispustio iz činjeničnog opisa inkriminacijev vezane uz sedam poznatih osoba i ukupno 24 neidentificirane osobe čiji su posmrtni ostaci ekshumirani 8. i 9. srpnja na groblju u mjestu Kukunjevac i zbog odluke o kazni, s prijedlogom pobijanu presudu preinačiti na način da se optuženik proglasi krivim i za ispuštene inkriminacije te mu se izrekne kazna zatvora u duljem trajanju, odnosno da se optuženiku, vezano uz one inkriminacije za koje je pobijanom presudom proglašen krivim, izrekne kazna zatvora u duljem trajanju.

Optuženik, putem branitelja, žalio se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kaznenoj sankciji i zbog odluke o dosuđenom imovinskopravnom zahtjevu, s prijedlogom ukidanja pobijane presude.

Vrhovni sud je podupro utvrđenje prvostupanjskog suda kako, u pogledu ispuštenog dijela činjeničnog opisa, utvrđene činjenice ne zatvaraju krug indicija, pa se na temelju takvih indicija ne može zaključivati o nečijoj kaznenopravnoj odgovornosti. Ovo stoga što zapovjedna odgovornost ne može obuhvatiti one radnje koje su poduzele osobe za koje nije utvrđeno da bi bili pripadnici postrojbe kojom je optuženik stvarno zapovijedao.

OPĆI PODACI

Županijski sud u Zagrebu

Broj predmeta: K RZ 2/2011.

Vijeće za ratne zločine: sudac Zdravko Majerović, predsjednik Vijeća, sutkinja Jadranka Mandušić, članica Vijeća, sudac Ratko Šćekić, član Vijeća 
– u ožujku 2012. Vijeće je izmijenjeno – umjesto sutkinje Jadranke Mandušić u Vijeće je imenovan sudac Petar Šakić

Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj K-DO-406/10 od 8. lipnja 2011.

Optužnica izmijenjena na raspravi 2. srpnja 2015.

Zastupnik optužbe: Jurica Ilić, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu, potom Silvije Sušac, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu

Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz 120. st. 1. OKZRH u svezi čl. 28. OKZRH

Optuženik: Tomislav Merčep, u pritvoru od 10. prosinca 2010. do 5. srpnja 2012., kada je rješenjem vijeća Županijskog suda u Zagrebu pritvor ukinut 

Branitelj optuženika: odvjetnik Marko Ujević

Punomoćnici oštećenika: Melita Babić, odvjetnica iz Bjelovara, Luka Šušak, odvjetnik iz Zagreba, Saša Bačić, odvjetnik iz Kutine, Eugen Duk, odvjetnik iz Kutine, Sanja Ormuž, odvjetnica iz Zagreba

Žrtve: 
– ubijeni: M.C., P.I., O.S., S.I., M.V., Lj.V., Lj.H., T.K., B.V., M.I., R.P., M.G., V.M., M.M., V.S., nepoznata muška osoba nadimkom S., M.Z., M.Z., A.Z. i 24 neidentificirane osobe; 
– zlostavljani i nestali: P.R., K.R. i M.R. 
– zlostavljani: Đ.G., N.M., D.M., S.B., N.P. i B.V.