U sklopu 14. Dana antifašizma održano javno savjetovanje u Opatiji – ”Baština antifašizma u suvremenim muzejskim i istraživačkim praksama”

U sklopu 14. Dana antifašizma koji se održavaju u Opatiji, u četvrtak 02. ožujka 2023. godine održano je javno savjetovanje ”Baština antifašizma u suvremenim muzejskim i istraživačkim praksama”. Savjetovanje je okupilo muzejske djelatnike/ce i istraživač/ice s područja Primorsko-goranske županije koji se u svojim muzejskim postavama i istraživanjima bave antifašizmom i njegovim povijesnim nasljeđem, te njihove kolege i kolegice iz drugih dijelova Hrvatske. Na savjetovanju su sudjelovali i zainteresirani građani i građanke, profesorice i profesori iz osnovnih i srednjih škola te predstavnici lokalnih vlasti.

Na početku skupa okupljenima su se kratko obratili Fernando Kirigin, gradonačelnik Opatije,

Bruno Starčić, predsjednik UABA Opatija i Dinko Tamarut, predsjednik SABA Primorsko-goranske županije, naglasivši značaj antifašističke baštine za nove generacije uz prikaz dosadašnjeg rada organizacija koje se bave pitanjima antifašizma.

Oleg Mandić, posljednji logoraš koji je kao slobodan čovjek živ napustio Auschwitz, predstavio je izložbu „Crna noć je šapićala“ čiji su autori uz Olega Mandića i Sanja Simper, Davor Mandić, Tatjana Matetić i Amir Muzur, dok dizajn izložbe potpisuju Miljenko i Maja Licul. Oleg Mandić istaknuo je da se ideja o izložbi razvila nakon spoznaje kako ustavno proklamirani antifašizam ne smije i ne može biti samo mrtvo slovo na papiru i samo za vanjsku upotrebu ako Republika Hrvatska zaista želi biti dio antifašističke Europe. Drugi cilj izložbe bio je usmjeren na mlade generacije koje su stasale zadnjih desetaka godina te koje nisu imale priliku upoznati istinu o antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu. Upravo zato, Oleg Mandić je zaključio kako izložba „Crna noć je šapićala“ nije napravljena zbog osoba koje su doživjele i proživjele  fašizam, već zbog mladih kako bi vidjeli i čuli istinu svjedoka vremena te kako bi znali sami donijeti sud, ustvrdivši kako je holokaust ostao oličenje najvećeg zla u Drugom svjetskom ratu te je on kao takav stavljen u fokus ove izložbe. Nakon izlaganja u Opatiji, Puli, Pazinu i drugim mjestima izložba je spremljena u depoima Povijesnog i pomorskog muzeja Istre. Na javnom savjetovanju otvoreno je pitanje zašto jedna tako važna izložba nije dostupna i sadašnjim (kao i budućim) generacijama te je, kako nadodaje Vesna Teršelič, svakoj generaciji mladih važno ponuditi izložbu slične tematike. Stoga je važno vidjeti zašto izložbe poput „Crna noć je šapićala“ ne nalaze svoje stalno mjesto. Vesna Teršelič upozorila je i na pitanje što će ostati za one generacije kada svjedoci vremena Drugog svjetskog rata više neće biti među nama, a nove mlade generacije će isto tako trebati i željeti učiti o tome što je bilo te kako danas štiti ljudska prava i širiti duh tolerancije i nenasilja.

Kustos Ivo Mileusnić predstavio je postavu Memorijalnog centra „Lipa pamti“, posebice spomen sobe na stradanje mještana Lipe 30. travnja 1944., te novog postava u Kastvu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Ivo Mileusnić na počeku je istaknuo problem starih muzejskih postava poput onog u prostoru Guvernerove palača u Rijeci gdje se nalazi postav usmjeren na kulturnu i društvenu povijest s fokusom na 19. stoljeće bez prikaza antifašističke povijesti. Nakon detaljnog predstavljanja programa i postava Memorijalnog centra „Lipa pamti“ gdje se posebno ističe uloga Muzeja koji sudjeluje u zajednici šire od samog muzejsko-edukativnog programa, Mileusnić je upozorio na potrebu i značaj razvijanja programa suradnje između muzeja različitih struka i građana kroz čuvanje ostataka bolnica, partizanskih logora, utvrda i bunkerskih skloništa ili pak spomenika i spomen područja koji zahtijevaju neki oblik zaštite i obnove. Mileusnić je  predložio javnoj upravi pripremu programa u suradnji s planinarskim društvima, izviđačima i rekreativcima zaključivši kako sve veća popularnost odlaska u prirodi otvara prostor za širi oblik suradnje čime bi antifašistička priča ovog područja dobila jedan dodatni zamah. Time bi se antifašistička baština podigla na razinu koja ne bi isključivo ovisila o institucionaliziranim pristupima prema antifašističkoj baštini već bi ušla u svakodnevicu građana. Mileusnić je na kraju spomenuo i odličnu suradnju s umjetnicima koju je u programu „Prepoznavanje odsustva“ osmislila kustosica iz Lipe Vana Gović.

U rasprava o kvalitetnijoj zaštiti i prezentiranju  antifašističke baštine i oblikovanje preporuka kako danas sačuvati ne samo sjećanje narodnooslobodilačku borbu već i priče iz spaljenih sela na Ćićariji. Račja vas zapaljena je i opljačkana 10. kolovoza 1944. a dio mještana odveden je u nacističke logore. Kako danas kad polako odlaze svjedoci vremena sačuvati sjećanja na sva danas gotovo pusta sela i s mladima graditi kulturu nenasilja i ljudskih prava? Okupljeni antifašisti sa primorskog i istarskog područja predložili su publikaciju o antifašističkim spomenicima. „Grad Opatija ima GPS koordinate svih 36 spomenika i može ih organizirati u digitalnu publikaciju koja bi bila predstavljena na web stranici.“

Među preporukama posebno ističemo kurirske staze koje su s obale vodile prema Kastavštini i partizansku bolnicu „Ljubica“ na Lisini, danas zaštićenog krajobraza. Raspravi se pridružio i Dražen Turina Šajeta rekavši da je u promociji partizanske borbe sve stalo ’51 i ’52. Nije se radila nadogradnja te su forme kojima se prikazuje sadržaj zastarjele, a samim time nezanimljivije mlađoj populaciji. Predložio je kratke video spotove, s deset najvažnijih informacija, ne duže od 3-5 minuta. Šajeta je napomenuo i važnost uključivanja glazbe, koja je bila specifičan elemente NOB-a, ne samo iz Hrvatske i tadašnje Jugoslavije, već i drugih zemalja. Sami organizatori istakli su da se „nakon 14 godina Dana antifašizma moramo mijenjati.“ Možda kroz konkretne prijedloga u suradnji s Građansko muzejskim vijećem na čijoj bi realizaciji radili gimnazijalci i gimnazijalke uz podršku mentora?

Moderatori događaja: Vesna Teršelič i Neven Šantić

Javno savjetovanje organizira se u sklopu projekta “Novi pristupi baštini: antifašizam i mir u obrazovanju i suvremenoumjetničkim praksama”, koji u partnerstvu provode Apoteka, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Savez antifašističkih boraca Primorsko-Goranske Županije.

Projekt Novi pristupi baštini: antifašizam i mir u obrazovanju i suvremenoumjetničkim praksama” je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova