hr

Kao odgovor na nedavne javne i pravne rasprave koje se odnose na upotrebu pozdrava Za dom spremni, Centar za istraživanje holokausta i genocida u jugoistočnoj Europi pri Sveučilištu u Rijeci izdaje sljedeće stručno priopćenje, utemeljeno na utvrđenim povijesnim znanstvenim spoznajama.

Prema dostupnim povijesnim izvorima i znanstvenom konsenzusu hrvatskih i međunarodnih povjesničara, pozdrav Za dom spremni u upotrebu je uveo ustaški pokret te je postao službeni pozdrav Nezavisne Države Hrvatske (NDH) od njezina osnutka 1941. godine. Arhivska građa iz razdoblja NDH pokazuje da se pozdrav koristio u vojnim zapovijedima, u administrativnim dokumentima i propagandi, gdje je imao funkciju službenog pozdrava oblikovanog po uzoru na fašističke i nacističke pozdrave sila Osovine.

Postoje i dokazi da je ustaški pokret taj pozdrav počeo koristiti početkom 1930-ih godina kao dio svog revolucionarno-simboličkog rječnika. Pod vodstvom Ante Pavelića pozdrav je formaliziran i populariziran kao sastavni dio identiteta režima NDH. Iako je točan datum njegove prve upotrebe i dalje predmet rasprave, najraniji vjerodostojni dokumentirani primjeri potječu iz ustaškog miljea 1930-ih godina, a ne iz dugotrajnije hrvatske tradicije. Neki nedavni medijski istupi i neakademske publikacije sugeriraju da se pozdrav Za dom spremni možda pojavio ranije, primjerice krajem 19. ili početkom 20. stoljeća.

Međutim, te tvrdnje nisu potkrijepljene provjerljivim arhivskim izvorima i nisu u skladu sa širim povijesnim istraživanjima. Do danas nije iznesen nijedan vjerodostojan dokaz koji bi promijenio znanstveni konsenzus o podrijetlu pozdrava iz razdoblja fašizma; cjelovita formulacija pozdrava potječe iz ideološkog i državno-institucionalnog okvira ustaškog režima.

S obzirom na ova saznanja, pozdrav Za dom spremni mora se razumjeti kao eksplicitno ideološki simbol ustaškog režima NDH – države odgovorne za genocid nad Židovima, Srbima i Romima u NDH, kao i za masovne zločine nad antifašističkim, nepoćudnim Hrvatima i drugim skupinama tijekom Drugoga svjetskog rata. Čak i kada bi se u izvorima koji su prethodili pojavi ustaša ustanovile reference na pozdrav Za dom spremni, njegova sustavna upotreba od strane ustaškog režima i njegova genocidnog aparata neizbrisivo ga je – bilo u punom ili skraćenom obliku – povezala s hrvatskim fašizmom. Kasnije upotrebe ustaškog pozdrava, najčešće prepoznatljive upravo kroz izraz Za dom spremni, nisu mogle, niti mogu ukloniti tu povezanost; naprotiv, one neizbježno prizivaju zločinačko nasljeđe ustaškog pokreta, bez obzira na namjeru onoga tko pozdrav koristi. Njegova suvremena javna upotreba stoga neizbježno normalizira simbole ustaškog genocidnog sustava i stoji u izravnoj suprotnosti s ustavnim i moralnim temeljima Republike Hrvatske.

Popis odabranih radova i institucionalnih publikacija korištenih pri izradi ove izjave nalazi se u prilogu.

Rijeka, 10. studenoga 2025.
Centar za istraživanje holokausta i genocida u jugoistočnoj Europi, Sveučilište u Rijeci

Prilog: Konzultirani izvori i institucionalna ekspertiza

  1. Bogdan Krizman, Pavelić i Ustaše (Zagreb: Globus, 1978)
  2. Bogdan Krizman, Ustaše i Treći Reich (Zagreb: Globus, 1986)
  3. Ivo Goldstein, Jasenovac (Zagreb: Fraktura, 2018)
  4. Marko Sinovčić, NDH u svietlu dokumenata (Zagreb: Vratna gora, 1998)
  5. Velimir Veselinović, Hrvatska stranka prava od 1990. do 2011. Na izvoru
    desnoga radikalizma i populizma (Zagreb: Despot Infinitus, 2019).
    Dodatni konzultirani izvori:
  6. Leon Ćevanić. “Što govore činjenice o porijeklu pozdrava ‘Za dom – spremni’,”
    P-fakti 21. srpnja 2025. https://p-portal.net/sto-govore-cinjenice-o-porijeklu-
    pozdrava-za-dom-spremni
  7. Leon Ćevanić. “Poklič ‘Za dom – spremni’ ne potječe iz Austro-Ugarske, već
    iz ustaškog pokreta.” P-fakti 29. rujna 2025. https://p-portal.net/poklic-za-dom-
    spremni-ne-potjece-iz-austro-ugarske-vec-iz-ustaskog-pokreta
    Rezultati rada Centra:
    Istraživačke publikacije:
  8. Katarina Damčević, 2021. “Cultural texts, enemies, and taboos:
    Autocommunicative meaning-making surrounding the ‘Ready for the
    Homeland’ Ustaša salute in Croatia.” Social Semiotics. (Advance online
    publication): https://doi.org/10.1080/10350330.2021.1883404
  9. Katarina Damčević, 2023. ““Ready for the Homeland” in Croatian media:
    Commemorations, victory, and foundation.” Sign Systems Studies. Vol. 51
    No. 1.
  10. Katarina Damčević, 2023. Case study: Between Danger and Meaning: The
    “Ready for the Homeland” Salute in Croatia. Dangerous Speech Project:
    https://www.dangerousspeech.org/library
  11. Katarina Damčević, 2023. Research report: Ready for Memory Wars: The
    Case of the HOS Memorial Plaque in Croatia. Belgrade, Humanitarian Law
    Center Foundation: https://www.hlc-rdc.org/en/publications/ready-for-memory-
    wars-the-case-of-the-hos-memorial-plaque-in-croatia/
  12. Katarina Damčević. “’Ready for the Homeland’: The Semiotics of Hate
    Speech and Memory in Post-Conflict Croatia.” ANNALES. Series Historia et
    Sociologia (forthcoming).
  13. Vjeran Pavlaković. “Opet Za dom spremni: desetotravanjske komemoracije u
    Hrvatskoj nakon 1990. godine,” in Tihomir Cipek, Olivera Milosavljević, and
    Suljeman Bosto, eds., Kultura sjećanja 1941 (Zagreb: Disput, 2008): 113-129
  14. Vjeran Pavlaković. “Flirting with Fascism: The Ustaša Legacy and Croatian
    Politics in the 1990s” in Darko Gavrilović, ed. The Shared History and The
    Second World War and National Question in ex-Yugoslavia (Novi Sad: CHDR,
    2008): 115-143
  15. Vjeran Pavlaković. “Memory Politics in the Former Yugoslavia,” Yearbook of
    the Institute of East-Central Europe, vol. 18, no. 2 (2020): 9-32
  16. Vjeran Pavlaković. “Symbolic Nation-building and Collective Identities in Post-
    Yugoslav States,” in Politička misao, vol. 51, no. 5 (2015): 7-12.
    Javna komunikacija:
  17. Katarina Damčević. “Paving the Way to Denial.” ostBLOG 29. srpnja 2024.
    https://ostblog.hypotheses.org/6762
  18. Katarina Damčević. “Od govora mržnje do semiocida.” Portal Novosti. 24.
    rujna 2024. https://www.portalnovosti.com/od-govora-mrznje-do-semiocida/
  19. Katarina Damčević. “Half a Million Voices: Mainstreaming the Ustaša Legacy
    at Thompson’s Zagreb Concert.” ostBLOG 9. srpnja 2025.
    https://ostblog.hypotheses.org/7963
  20. Lovro Kralj, Emil Kjerte. “Nepodnošljiva lakoća distorzije Holokausta i
    genocida u hrvatskom javnom prostoru.” Faktograf 23. kolovoza 2021.
    https://faktograf.hr/2021/08/23/nepodnosljiva-lakoca-distorzije-holokausta-i-
    genocida-u-hrvatskom-javnom-prostoru/

 

Fotografija: Pročelje zagrebačkog sabirnog logora “Zagrebački Zbor” iz kojeg su uhapšeni Srbi, Židovi, Romi i drugi bili otpremani u logore Danica, Gospić, Jadovno, Slanu i Metajnu te kasnije u Jasenovac

Zagrebački zbor – entrance to a concentration camp – Za dom spremni – Wikipedia