Sažetak objave podataka istraživanja „Vojna operacija Oluja i poslije“
Documentina metodologija istraživanja temelji se na načelu nepristranog i jednakog tretiranja svih osoba stradalih i nestalih u ratu, bez obzira na njihovu nacionalnost ili status. Naše istraživanje vodi se jedino teritorijalnim kriterijem, odnosno činjenicom da je osoba prebivala i stradala na teritoriju Republike Hrvatske. Za svaku osobu nastojimo prikupiti i analizirati što veći broj neovisnih izvora, koji potvrđuju njezine osobne podatke te podatke o okolnostima stradanja. Žrtvu smatramo potvrđenom kada za nju imamo minimalno tri nezavisna izvora. Ukoliko ih nemamo, žrtvu smatramo nepotvrđenom.
Inače kod objave podataka o ubijenima i nestalima pratimo geografsku raspodjelu teritorija Hrvatske po županijama. Objavu podataka vršimo u dva koraka pri čemu prvo objavljujemo preliminarne podatke za određeno područje, a po analizi dodatno prikupljene dokumentacije objavljujemo revidirane i nadopunjene podatke.
Kod objave podataka za VRO Oluju i poslije koristili smo drugačiji teritorijalni pristup, koji je obuhvaćao sve županije u kojima se odvijala Oluja, teritorije u kojima su stradavali civili kao posljedica VRO Oluja, kao i teritorij BIH. Ovaj popis uključio je i širi vremenski raspon, od 25.07.1995 pa do 14.01.2001., dakle, stradanja i vojne akcije koje su se dogodile prije i nakon same vojno redarstvene operacije. Popis uključuje žrtve čija se smrt može dovesti u vezu s Olujom i njezinim posljedicama.
Radi se o višedimenzionalnom pristupu koji funkcionira po principu sljedećih kvalifikacija i opisuje svaku žrtvu, prema sljedećem principu:
- Potvrđene i djelomično potvrđene žrtve. Radi se o osobama čija se smrt može nedvojbeno dovesti u vezu s VRO Oluja. Razlikuju se puna potvrđenost (osobni podaci i podaci su nedvojbeno potvrđeni, i temeljeni na najmanje tri neovisna izvora); djelomična potvrđenost (idenitet i/ili okolnost stradanja nisu nedvojbeno utvrđeni, no osoba je smrtno stradala ili nestala u konktekstu Oluje).
- Nisu žrtve rata. Radi se o osobama za koje je nedvojbeno utvrđeno da nisu stradale kao posljedica Oluje, ali su se vodili kao žrtve na različitim izvorima.
- Nepotvrđene žrtve – osobe za koje nedostaju izvori da bi se potvrdio identitet i/ili stradanje, a najčešće imaju jedan izvor
- Osobe s prebivalištem u / građani SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) ili BIH, objavljene od strane FHP-a, ili u Bosanskoj knjizi mrtvih, dokumentirane i od strane Documente
Za svaku žrtvu objavljujemo osobne podatke i podatke o stradanju. Osobni podaci uključuju: Ime, prezime, spol, ime oca, ime majke, datum rođenja, mjesto rođenja, županija prebivališta, mjesto prebivališta, državljanstvo, nacionalnost, institucija i broj traženja osobe, status, oružana snaga, a podaci o događaju (stradanju): županija stradanja, lokacija stradanja, mikrolokacija stradanja, tip stradanja, datum stradanja.
Ovim istraživanjem smo obuhvatili 2353 osobe, od kojih je 1791 žrtva stradala za vrijem VRO Oluja (04.08.1995. – 09.08.1995.), a još 286 u periodu do 28.09.1995. (zločin u Varivodama).
Podatke, kao i prezentaciju s analizom podataka, možete pronaći na sljedećoj poveznici: Objavljeni rezultati istraživanja „Ljudski gubici 1991.–1995. u Hrvatskoj” – Vojno-redarstvena operacija „Oluja” i poslije – Documenta
Ovim putem pozivamo sve da nam pomognu nadopuniti podatke. Vaša pomoć nam je važna, posebno jer pripremamo publikaciju koju ćemo objaviti tijekom jeseni. U njoj će biti objavljene kratke narativne informacije za svaku stradalu osobu, uz popratne stručne tekstove.
Documenta – centar za suočavanje s prošlošću
