Prosvjed zbog ometanja pristupa Francuskom paviljonu
Obilježavanje dana oslobođenja Zagreba i dana Europe, na žalost je zasjenilo rječkanje sa zaštitarima ispred Francuskog paviljona.
U ponedjeljak 8. svibnja 2023. godine, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću održala je spomen šetnju povodom 78. obljetnice oslobođenja Zagreba te početka crowdfunding kampanje ”ZAGREB PAMTI OTPOR” koja je započela u 17:00h ispred Francuskog paviljona (dvorište Studentskog centra, Savska cesta 25). O spomen šetnji smo informirali MUP. Stoga je uz petnaestak sudionika i sudionica bila prisutna i policijska pratnja od dvije osobe. Njihova je pratnja bila neophodna zbog sudjelovanja predstavnika diplomatskog kora. Na spomen šetnji su naime sudjelovali i Veleposlanik Izraela Gary Koren, prvi tajnik i zamjenik šefa Misije Veleposlanstva Kraljevine Švedske Erik Ehrner, tajnik Veleposlanstva Danske Erik Jessen, ministar-savjetnik iz Veleposlanstva Slovenije Gregor Štajer i ravnatelj Austrijskog kulturnog foruma Johannes Leibetseder. Na šetnji je sudjelovao i zastupnik Skupštine grada Zagreba Vilim Matula.
Tijekom uvodnog govora voditeljice Documente Vesne Teršelič na samom početku spomen šetnje, okupljenima se obratio ovlašteni zaštitar iz tvrtke Bilić-Erić, poručivši da se trebamo udaljiti od zgrade Francuskog paviljona. Nakon što su se okupljeni pomaknuli do ogradom i trakom označene granice, pristupila su im dva djelatnika zaštitarske službe, te nakon telefonskog razgovora s nadređenim, pokušala legitimirati i popisati okupljene, što smo odbili. U Republici Hrvatskoj zagarantirana je sloboda okupljanja i kretanja. Tena Banjeglav iz Documente je ispred ograde dovršila svoj govor posvećen žrtvama holokausta i drugih genocida u Drugom svjetskom ratu, mada je njeno izlaganje bilo otežano inzistiranjem zaštitara da napustimo dvorište Studentskog centra. U vrijeme njena izlaganja, Vilim Matula i drugi okupljeni više su puta naglasili da je riječ o javnom prostoru, a zaštitari su ponavljali kako imaju uputu da moramo napustiti prostor. Policija je zaštitarima govorila da ćemo napustiti prostor kad završimo program. Nakon izlaska iz dvorišta SC-a spomen šetnja se normalno nastavila.
Kao što znate na mjestu današnjeg Studentskog Centra, od početka 20. stoljeća nalazio se Zagrebački zbor, odnosno Zagrebački velesajam. Bio je sastavljen od mnogo izložbenih prostora te paviljona koji su pripadali raznim europskim državama. Jedini koji se u izvornom obliku danas još može vidjeti je Francuski paviljon. Upravo zbog mnogo slobodnog prostora i blizine željezničke pruge, od lipnja 1941. prostor Zagrebačkog zbora korišten je kao sabirni logor za Židove, Srbe, komuniste, ilegalce i druge. On je bio prva stanica za brojne Zagrepčane, kao i druge nepoćudne stanovnike sjeverne i sjeveroistočne Hrvatske, pa čak i one iz dijelova Bosne i Hercegovine, gdje se odlučivalo o njihovoj sudbini. Rješenjem Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, Francuski je paviljon 2003. godine upisan u Registar nepokretnih kulturnih dobara.
Napominjemo kako je petnaestak okupljenih stajalo na površini javnog prostora bez razglasa, transparenata ili drugog vidljivog znakovlja. Također, ističemo kako smo do sada održali više spomen šetnji koje su započele ispred Francuskog paviljona te do sada nitko nije tražio dozvolu. Riječ je o javnom prostoru.
Prosvjedujemo zbog ometanja pristupa mjestu sjećanja na holokaust i druge genocide i okupljanja u obrazovne svrhe. Posebno je mučno što je do neugodne situacije došlo u godini u kojoj Hrvatska predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust. Pitamo se je li sličan postupak doživjela i neka druga grupa zainteresiranih građana i građanki. Tražimo da Studentski centar osigura slobodan pristup Francuskom paviljonu.
Predlažemo da Grad Zagreb info pločama obilježi Francuski paviljon i druga ključna mjesta stradanja i otpora iz vremena Drugog svjetskog rata u Zagrebu, te osigura preduvjete za učeničke i studentske posjete tim mjestima.
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
Projekt ”Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: mi pamtimo – a vi?” podržan je kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
