Priopćenje povodom 71. obljetnice ustaških zločina u glinskoj pravoslavnoj crkvi
Krajem srpnja komemoriramo 71. godišnjicu ustaških zločina u Glini i okolici. Ovim Priopćenjem želimo podsjetiti javnost na stanje u kojem se danas nalaze tamošnja spomen-obilježja i na neadekvatan tretman tih simbola stradanja i patnje Glinjana svih nacionalnosti, pojedinačno daleko najvećim dijelom srpske. Masovna ubojstva glinskih građana, muškaraca starijih od 15 godina u svibnju te isto tako masovni zločin počinjen u glinskoj srpskopravoslavnoj crkvi Presvete Bogorodice koncem srpnja, a najvjerojatnije i početkom kolovoza 1941. godine, ističu se među mnoštvom drugih počinjenih 1941. godine.
Žrtva kulturocida bila je i sama crkva, koja je srušena nakon zločina u kolovozu 1941. godine. Mjesto zločina prvi je put memorijalno obilježeno 1969. godine izgradnjom Spomen-doma, a uređivanje memorijalnog prostora trajalo je do 1995. godine, što je na koncu uključivalo i 1.564 imena stradalih na kamenim pločama. U kolovozu 1995., nakon operacije Oluja, spomenik je demoliran, ploče su uklonjene, a Spomen-dom preimenovan u Hrvatski dom.
Duboko smo uvjereni da se to nije smjelo dogoditi i da je obveza sviju ljudi u Glini da se izjasne za vraćanje izvornog imena memorijalnom objektu i vraćanje spomen-ploča na njihova izvorna mjesta. Pitanje kompleksnog preuređenja objekta Spomen-doma s autentičnim memorijalnim funkcijama u središtu grada tek nakon toga može i treba doći na dnevni red, u suradnji sa stručnim službama u Glini, Sisačko-moslavačkoj županiji i Republici Hrvatskoj.
Mnogo je toga u vezi s tragičnim i traumatičnim zbivanjima u Glini i široj okolici 1941. godine do danas nedovoljno istraženo. Zato je nedavno, od 28. do 30. lipnja, na inicijativu Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom, Documentom – centrom za suočavanje s prošlošću i Srpskim narodnim vijećem, održan međunarodni znanstveni kolokvij Što se uistinu dogodilo u glinskoj pravoslavnoj crkvi između 29/30. srpnja i 4/5. kolovoza 1941. godine? Svjedočanstva i kultura sjećanja sa ciljem da doprinese egzaktnoj identifikaciji činjenica i kreiranju preduvjeta za kulturu mišljenja koja će odavati pijetet žrtvama i biti zalog etnokonfesionalne rekoncilijacije i humanizacije odnosa među ljudima. Objavljivanje zbornika radova 2013. godine, uvjereni smo, značajno će tome doprinijeti.
Najvažniji sljedeći iskorak bi morao biti učinjen u Glini. Objektu na mjestu srpskopravoslavne crkve Presvete Bogorodice treba vratiti njegovo izvorno ime – Spomen-dom, a ploče s imenima žrtava treba vratiti na njihova mjesta.
Vesna Teršelič, Documenta – centar za suočavanje s prošlošću
Zoran Pusić, Građanski odbor za ljudska prava
Nadežda Čačinovič, Hrvatski P.E.N. Centar
Saša Milošević, Srpsko narodno vijeće
Nikola Miljević, Vijeće srpske nacionalne manjine grada Gline
