hr

Uoči Dana antifašističke borbe, u subotu 19. lipnja, održana je četvrta u nizu spomen-šetnji  u organizaciji Documente – Centra za suočavanje u suradnji s Antifašističkom ligom RH. Spomen šetnja se održala u znak sjećanja na 80. godišnjicu osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda 22. lipnja 1941. godine. S obzirom na povod održavanja, naglasak tijekom šetnje stavljen je na obilazak lokacija povezanih s ilegalnim pokretom i otporom antifašista u Zagrebu.

Sudionici šetnje okupili su se u 11 sati kod stadiona Maksimir gdje se 26. svibnja 1941. dogodila jedna od najvećih akcija solidarnosti mladih Hrvata i SKOJ-evaca sa Židovima i Srbima. Okupljenima se obratila voditeljica Documente Vesna Teršelič istaknuvši kako je mladost Zagreba na tadašnjem stadionu odbila poslušati ustaški poziv na podjelu. Umjesto odvajanja od svojih kolega, u velikoj gesti solidarnosti, svi zagrebački srednjoškolci su prešli na istu stranu na koju su ustaše poslali Srbe i Židove naglasivši „da se i danas trebamo suprotstaviti iskrivljavanju povijesti te tražiti načine da se činjenice o akcijama poput ove uvrste u obrazovne programe osnovnih i srednjih škola”. Teršelič je spomenula i film „Akcija stadion“ redatelja Dušana Vukotića, prema scenariju koji je potpisao skupa sa  Slavkom Goldsteinom. Autorica vodiča Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju. Vodič po Zagrebu u Drugom svjetskom ratu te voditeljica spomen-šetnji, Tena Banjeglav, podsjetila je da su od početka srpnja 1941. provođena strijeljanja zatvorenika iz zatvora i logora u Zagrebu. Glavna mjesta strijeljanja bila su Dotrščina te šuma Stupnički Lug u Rakovom Potoku. Međutim, prva strijeljanja vršena su u Maksimiru.

Nakon toga, sudionici su posjetili zgradu nekadašnjeg židovskog staračkog doma Lavoslav Schwartz, iz kojeg su već 11. travnja iseljeni svi štićenici, a nacistička vojska je zgradu zajedno sa svim inventarom zaplijenila.  Šetnja je nastavljena posjetom zgradi glavne Pošte u Jurišićevoj, mjestu održavanja jedne od najvećih akcija ilegalaca koji su  14. rujna 1941. zgradu Pošte uz snažnu eksploziju digli u zrak, čime su prekinute sve telefonske te prislušne veze ustaša i drugih okupatora s drugim gradovima u Hrvatskoj i u Europi. Sudionici su zatim položili ruže i poklonili se sestrama Baković, koje predstavljaju simbol otpora u Zagrebu. Upoznali su se i s tragičnom pričom Lee Deutsch, zagrebačkog ”čuda od djeteta”, koja je zbog svog židovskog podrijetla deportirana u Auschwitz. Posjetili su i lokaciju u Klaićevoj ulici gdje se u stanu obitelji Pavešić nalazila ilegalna tiskara koja je dugo i uspješno djelovala.

Šetnja je završila kod Likovne akademije u Ilici pričom o još jednoj heroini otpora u Zagrebu, Diani Budisavljević. U zgradi Gluhonijemog zavoda, danas Centra za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj”, u kolovozu 1942. bilo je smješteno oko 5000 djece spašene iz logora Stara Gradiška.

Nakon spomen-šetnje, u dvorištu Likovne akademije održao se kratki kulturno-umjetnički program. Glazbenica Dada Horvat na ukuleleu je odsvirala nekoliko pjesama povezanih s otporom te pozvala sudionike da joj se pridruže.

Sljedeća spomen-šetnja održat će se 18. rujna 2021., uoči Međunarodnog dana mira, kada ćemo posjetiti spomen-park Dotrščina.

   

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću