hr

Prije trideset i tri godine, 1. srpnja 1991. godine, na ulazu u osječko prigradsko naselje Tenja, ubijeni su Josip Reihl Kir, načelnik policije u Osijeku, Goran Zobundžija i Milan Knežević. Ranjen je Mirko Tubić. U spomen na heroja mira Josipa Reihl Kira predstavnici i predstavnice Documente, Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Antifašističke lige, položili su cvijeće na groblju u Đakovu, zajedno s Jadrankom Reihl Kir.

Suvremenicima tog turbulentnog vremena poznato je kako se gospodin Josip Reihl Kir angažirao kao čovjek i kao policajac, kako bi sačuvao mir u Slavoniji. Poznate su činjenice vezane za ubojstvo gospodina Josipa Reihla Kira na kontrolnom punktu hrvatske policije u Tenji, kada je u ljude koji su se vraćali s pregovora pucao pripadnik hrvatske policije i ubio svoga načelnika.

Unatoč pravomoćnoj osudi izvršitelja toga zločina, ni trideseti  tri godine od počinjenog zločina kao društvo nemamo pravo zatvoriti poglavlje ubojstva mirotvorca Josipa Reihla Kira. Zato jer nismo imenovali naredbodavca toga zločina, zato jer pravosuđe nije osudilo one koji su izdali zapovijed i pomogli ubojici da bježi, zato jer ubojica nije bio vođen tek ubilačkom osvetom. Josipa Reihla Kira ubila je ratno-huškačka politika toga vremena, kojoj je glas mirotvorca i poziv na razum smetao.

U medijima često slušamo pozive na pamćenje heroja rata. Ponekad čujemo i spominjanje žrtava civila iz Domovinskog rata. A što je s mirotvorcima? Osim na komemoracijama na dan ubojstva, tijekom svih ovih godina, dužnosnici MUP-a RH i Vlade RH te predstavnici braniteljskih udruga gotovo nikada nisu održali govor posvećen mirotvorcu, hrvatskom policajcu Josipu Reihlu Kiru, koji je stradao kao žrtva kovača rata.

Svoj je potez povuklo i pravosuđe. Prosvjedujemo što je prije nekoliko dana Visoki kazneni sud odbio žalbu državnog odvjetnika i potvrdio odluku Županijskog suda u Sisku kojom je njegovom ubojici odobren uvjetni otpust s izdržavanja kazne od dvadeset godina zatvora, usprkos tome što se nikada nije ispričao obiteljima stradalih. Ta je vrsta odluke primjerena samo za one koji su iskazali žaljenje.

 

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek

______________

Foto: Nikola Šolić // Novosti // Dostupno ovdje.