Otvorenje izložbe „Put bez povratka“
Mjesta koja čekaju / Ana Opalić
Pozivamo vas na otvorenje izložbe “Put bez povratka – od logora Slana do logora Jasenovac” 10. srpnja u 19:00 sati u Kulturno informativnom centru (KIC), Preradovićeva 5, Zagreb. Izložba tematizira sudbine zatočenika i zatočenica logora Slana као dijela gospićke grupe logora i njihov put do logora Jasenovac tijekom ljeta 1941. godine.
U sklopu izložbe u KIC-u će se prikazati i film “Uvala”, redatelja Davora Konjikušića i redateljice Nike Petković, u produkciji Srpskog narodnog vijeća i Kolektora, koji je nastao u okviru umjetničkog istraživanja prostora uvale Slana za potrebe izložbe “Slana: radikalni krajobraz” u produkciji Srpskog narodnog vijeća.
Uz navedenu izložbu prikazuje se i film “Uvala” kao dio izložbe “Slana – radikalni krajobraz” koju je organiziralo Srpsko narodno vijeće sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH.
Moći će se pogledati i reportaža televizije VIDA o koncentracijskom logoru u Slani, autorice Nikoline Zavišić.
S poštovanjem,
Ivo Pejaković, ravnatelj JUSP Jasenovac
Hrvoje Hribar, ravnatelj KIC-a
Aneta Vladimirov, voditeljica Odjela za kulturu, Srpsko narodno vijeće
Vesna Teršelič, voditeljica Documente
————————————————–
PROGRAM:
“Put bez povratka – od logora Slana do logora Jasenovac”
10.7.2024. – 23.08.2024.
Program počinje u srijedu 10. 07. u 19:00 otvorenjem izložbe “Put bez povratka – od logora Slana do logora Jasenovac” uz popratni razgovor i prikazivanje filma.
Autor izložbe je Ivo Pejaković. Organizatori izložbe su: JUSP Jasenovac, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Srpsko narodno vijeće i Kulturno informativni centar – KIC. Izložba se prethodno održala u Jasenovcu i Beogradu, uz podršku Stiftung EVZ i Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust.
U sklopu izložbe u KIC-u će se prikazati i film “Uvala”, redatelja Davora Konjikušića i redateljice Nike Petković, u produkciji Srpskog narodnog vijeća i Kolektora, koji je nastao u okviru umjetničkog istraživanja prostora uvale Slana za potrebe izložbe “Slana: radikalni krajobraz” u produkciji Srpskog narodnog vijeća.
Moći će se pogledati i reportaža televizije VIDA o koncentracijskom logoru u Slani, autorice Nikoline Zavišić.
Program otvorenja od 19:00
Uvodno obraćanja autora i vođeni obilazak, Ivo Pejaković
Na razgovoru poslije otvaranja sudjelovat će (abecednim redom): Sanja Horvatinčić, Nataša Mataušić, Ivo Pejaković, Vesna Teršelič, Aneta Vladimirov. Razgovor će moderirati: Ivona Grgurinović
Prikazivanje filma “Uvala” kome slijedi razgovor s autoricom, redateljicom Nikom Petković
Popratni program “Put bez povratka – od logora Slana do logora Jasenovac” nastavljamo u tijeku srpnja i kolovoza, spomen šetnjama i obilaskom posljednjih adresa zatočenika logora Slana i Jasenovac.
Prva spomen šetnja održat će se u utorak 23. srpnja u 19:00. Vodit će je Tena Banjeglav i Đorđe Mihovilović.
Druga spomen šetnja održat će se u petak 23. kolovoza u 19:00. Vodit će je Tena Banjeglav.
————————————————–
MJESTO STRADANJA:
U središnjem dijelu otoka Paga nalazi se duboka uvala u koju se ulazi s njegove sjeveroistočne strane što gleda na Velebit. Tu je, na terenu koji svojim izgledom podsjeća na Mjesečevu površinu, bio smješten logor Slana. Surovi uvjeti logora, kao i jednako surov odnos ustaša prema zatočenicima, nisu ostavili puno svjedoka koji bi mogli ispričati priču o ovom mjestu te nam je svako sačuvano svjedočanstvo dragocjeno. U logoru su se nalazila dva podlogora: jedan za Srbe, drugi za Židove. Prema svjedočenju rijetkih preživjelih Židova, odnos prema Srbima bio je još brutalniji, a posljedice su bile takve da prema dosadašnjim saznanjima ne postoje slučajevi srpskih zatočenika koji su preživjeli logor Slanu i Drugi svjetski rat te o tome ostavili svjedočanstvo. Zbog toga o događajima u logoru Slana znamo tek ono što je sačuvano u svjedočanstvima preživjelih židovskih zatočenika. Mjesto logora danas nije obilježeno spomenikom ili spomen pločom. Spomen-ploča je prvi put uništena početkom devedesetih, a potom dva puta samo u par dana nakon što su je predstavnici Koordinacije židovskih općina RH i Srpskog narodnog vijeća postavili. Čuvanje uspomena na žrtve holokausta i genocida je civilizacijska tekovina i zato žrtve zaslužuju bolje. Stoga pamtimo žrtve logora Slana. Zbog talijanske naredbe da se logor zatvori, najviše zbog straha od širenja epidemije, ustaše to čine te posljednje preživjele odvoze u Krapje i Bročice, što su prvi logori jasenovačkog sustava. Time, zadnje žrtve logora Slana postaju prve žrtve Jasenovca.
