hr
Zagreb, 24.02.2021.
Na Županijskom sudu u Zagrebu četvorica pripadnika paravojnih postrojbi za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u Glini, u prostorijama kazneno – popravnog doma, koji je u to vrijeme služio kao zarobljenički logor, u odsutnosti oglašeni krivim i osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne.
I. Opt. Stanko Palančan, komandant zarobljeničkog logora, osuđen je na 10 godina zatvora za nespriječavanje podređenih pripadnika u mučenju i zlostavljanju zarobljenika, ali i kao neposredni počinitelj.
II. opt. Đuro Birač osuđen je na zatvorsku kaznu u trajanju od 9 godina jer usprkos stvarnim zapovjednim ovlastima nad stražarima u zatvoru i odgovornosti za zarobljenike, takva postupanja nije spriječio, suzbio i kaznio.
III. opt. Rade Baždar kao neposredni počinitelj osuđen je na 5 godina zatvora.
IV. opt. Stevan Bjelajac, zatvorski čuvar, za sudjelovanje u mučenju, psihičkoj i fizičkoj torturi nad zarobljenicima, osuđen je na 7 godina zatovora.
Kazneni postupak  je protiv opt. Neđeljka Petrovića, zbog odustanka optužbe od kaznenog progona, obustavljen.

U dokaznom postupku neposredno je saslušan veliki broj svjedoka. Za osuđujuću presudu jedno od ključnih svjedočenja, bilo je svjedočenje Mladena Benete i Zvonka Mancea, policajaca PU Zagreb. U glinskom zatvoru mučenju i torturi bilo je podvrgnuto 20 pripadnika policijskih snaga RH te dvojica pripadnika Zbora narodne garde.

Opći podaci: 

Županijski sud u Zagrebu

Broj predmeta: 13 K-rz-8/16

Vijeće: 

sutkinja Željka Skomersic, predsjednica

sutkinja Renata Prazetina Kaleb, članica

sudac Zdravko Majerović, član

Zastupnik optužbe: 

Stipe Vrdoljak, zamjenik ŽDO Sisak

Optuženici:

I. opt. Stanko Palančan, nedostupan hrvtaskom pravosuđu, sudi mu se u odsutnosti, s prebivalištem u Republici Srbiji

II. opt. Đuro Birač, nedostupan hrvatskom pravosuđu, sudi mu se u odsutnosti, s prebivalištem u Republici Srbiji

II. opt. Rade Baždar, nedostupan, prebiva u Republici Srbiji

IV. opt. Stevan Bjelajac, nedostupan, prebiva u Republici Srbiji

V. opt. Neđeljko Petrović, sudi mu se u odsutnosti, s prebivalištem u Republici Srbiji

Branitelji: 

Za I.opt. S. Palančana, odvjetnik Pavao Krmpotić

Za II. opt. Đuru Birača, odvjetnik Ivan Krnić

Za III. opt. Rade Baždara, odvjetnik Ivan Kubanović

Za IV. opt. Stevana Bjelajca, odvjetnik Željko Kubanović

Žrtve:

D. R., D. V, M. B., D. V., V. S., R. S., K.B., N.M., R.H., I.M., J. D., K.F., Z.M., I.V., S.R., F. T., Z. K., N. Đ., T. T., S. I., K. D., fizički i psihički zlostavljani pripadnici policijskih snaga RH;

M.M., J. Č., fizički i psihički zlostavljani pripadnici Zbora narodne garde;

Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Sisku podignuta je protiv I. okrivljenog Stanka Palančana, tempore criminis komandata zarobljeničkog logora koji se nalazio u prostorijama Kazneno – popravnog doma u Glini i načelnika sigurnosti Štaba Teritorijalne obrane Glina, II. okrivljenog Đure Birača, upravitelja zatvora u Kazneno – popravnom domu u Glini, koji je po navodima optužnice služio kao zarobljenički logor, III. okrivljenog Rade Baždara, IV. okrivljenog Stevana Bjelajca i V. okrivljenog Neđeljka Petrovića, koji su tijekom inkriminiranog perioda u opisanom zarobljeničkom logoru bili stražari.

Inkriminacija: činjenični i pravni opis te pravna kvalifikacija:

Optuženicima se na teret stavlja da su:

– u razdoblju od 16. rujna 1991. do 14. ožujka 1992. godine, u Glini, u prostorijama Kazneno – popravnog doma, koji je u to vrijeme služio i kao zarobljenički logor, za vrijeme oružanog sukoba između paravojnih formacija tzv. SAO Krajine i regularnih postrojbi Hrvatske vojske i policije, nakon što je veća grupa zarobljenih hrvatskih policajaca i pripadnika Zbora narodne garde po zarobljevanju u Hrvatskoj Kostajnici dovedena i smještena u prostorije ovog logora, u koji logor su inače dovođeni zarobljeni pripadnici hrvatskih oružanih snaga, ali i veći broj civilnih osoba hrvatske nacionalnosti s područija Banovine, suprotno odredbama čl. 3. st. 1. toč.  a) i c), čl. 13. i čl. 130. III Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949. godine, odredbama čl. 86. i 87. Dopunskog protokola Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnog oružanog sukoba (Protokol I od 08. lipnja 1977.) te odredbama čl. 4. st. 2. a) i e) Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba (Protokol II od 8. lipnja 1977.) tijekom ispitivanja, zarobljenike tukli, batinali, zlostavljali ih puštanjem struje kroz tijelo i na druge načine iste psihički i fizički zlostavljali, odnosno iako su bili svjesni da pojedini stražari i druge osobe koje su sudjelovale u ispitivanju zarobljenika, iste tuku, psihički i fizički zlostavljaju, usprkos stvarnim i zapovjednim ovlastima nad stražarima u zatvoru i odgovornosti za sigurnost zarobljenika, nisu poduzeli ništa da takva protupravna postupanja spriječe, suzbiju i kazne, pa su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika – označeno i kažnjivo po čl. 122. Osnovnog kaznenog zakona Republike Hrvatske, odnosno kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenikanečinjenjem – označeno i kažnjivo po čl. 122. u vezi čl. 28. OKZ RH;

 


 

Projekt ,,Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: mi pamtimo – a vi?” je podržan sa € 150.000,00 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova