Održane konzultacije inicijative REKOM u Kninu
Različita su stradanja u jednoj zemlji u istim danima i izazov je kako čuti i uvažiti jedni druge
Knin, 04. kolovoza 2009., Konzultacije o Inicijativi za REKOM
KNIN – U danima kada su jedni tugovali a drugi slavili Žena, Drniš i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb u ime Koalicije za REKOM organizirali su lokalne konzultacije u Kninu želeći prije svega pokrenuti dijalog o pravu svih žrtava na pravdu i obeštećenje i to u sredini koja još uvijek prolazi kroz mukotrpan proces obnove povjerenja, suživota i međunacionalne tolerancije.
Na kninskim konzultacijama su sudjelovali predstavnici/ce udruženja žrtava, povratnika i ostalih stradalnika/ca, obiju kninskih zajednica, te članovi i članice Koalicije za REKOM u Hrvatskoj.
Javno svjedočenje predstavnika/ca žrtava predstavljao je centralni dio kninskih konzultacija.
Govorili su Jovan Berić (Varivode), Milena Perčin (Drniš), Radoslav Bobanović (Knin).
Kako su prenjeli hrvatski mediji Jovan Berić, kojemu su u Varivodama ubijeni roditelji po prvi puta je pred javnošću javno iznio svoje svjedočanstvo.
– Drago mi je zbog ove inicijative i nadam se da će pomoći da se svi zločinci razotkriju. Moje roditelje nije Hrvatska ubila, nego pojedinci koje treba pronaći i osuditi imenom i prezimenom. Mi moramo živjeti, ne može se kolektivno osuđivati, ali upravo zato treba dovršiti istrage i otkriti počinitelje – smatra Jovan Berić.
– Tko nas je mučio? Mi to znamo. Znamo i tko nije. Ne mogu svi Srbi odgovarati za sve, kao ni svi Hrvati. Zločini ne zastarjevaju, ali kao i žrtve i zločinci imaju svoje ime imoramo ih otkriti – smatra Radoslav Bobanović za vrijeme rata zarobljen i mučen u kninskom zatvoru „Stara bolnica“.
– Nisu svi ljudi krivi, s jedne i druge strane. Dok god se ne utvrde odgovorni pojedinci, a ne da se krivnja svaljuje na kompletne nacije, do tada nema suživota i postoji bojazan da ekstremisti ponovno zavladaju našim prostorima – istaknula je u svom javnom svjedočenju Milena Perčin, predsjednica drniške udruge Žena koja je tijekom četiri godine rata živjela na okupiranom drniškom području.
Voditeljica Documente Vesna Teršelič u izjavi za Novi list ispričala je kako su se na putu prema Kninu predstavnici Koalicije za REKOM-a zaustavili u Škabrnji, Nadinu i Varivodama.
– Poklonili smo se ubijenim žrtvama. Više nego ikada bila sam svjesna kako je teško govoriti o različitim stranama rata, govoriti veselo kako je oslobođen Knin, pozdravljati branitelje koji su oslobodili okupirana područja, a, istovremeno, drugi će se sjetiti da su tada bili u kolonama. Različita su stradanja u jednoj zemlji u istim danima i izazov je kako čuti i uvažiti jedni druge, kazala je Teršelič naglasivši kako obitelji ubijenih i nestalih ne mogu biti zadovoljne onim što su mogla pružiti suđenja za ratne zločine.
Knin u danima uoči obilježavanja vojno-redrastvene akcije Oluja nije slučajno izabran za održavanje konzultacija o inicijativi za REKOM.
– Želja nam je prije svega otvarati prostor dijaloga bez obzira na otpore kojih je bilo i koji su još uvijek prevladavjući trend u sredinama koje kao i Knin još uvijek nose teško breme ratnog stradalništva i postratnih trauma. Uz to što predstavljamo Inicijativu velikog broja nevladinih organizacija iz cijele Regije za formiranjem REKOM-a cilj nam je poticati sve one procese koji mogu pomoći u što bržoj izgradnji međusobnog povjerenja i međunacionalne tolerancije – kazao je Eugen Jakovčić, Documentin regionalni koordinator.
Bogdan Ivanišević iz Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu ponudio je prisutnima jako puno korisnih i vrijednih informacija o Iskustvima drugih u obnovi ratom narušenog društvenog povjerenja i pri tom potaknuo raspravu u kojoj su predstavnici stradalničkih udruga naglasili kako su svjesni da će biti teško primorati službena tijela na suradnju jer i do sada su stvarali probleme u potrazi za nestalima i gotovo u pravilu opstruirali istrage i procesuiranje odgovornih.
Saborski zastupnik Ratko Gajica, SDSS je naglasio kako i Knin i sve ostale ratom pogođene zajednice na prostorima bivše Jugoslavije imaju kapacitete za procese pomirenja ali manipulacije su i dalje vrlo snažne i tim više aktivnosti i inicijative kao što je REKOM imaju istovremeno i veliki značaj i velike otpore.
– Sutrašnjoj komisiji će biti potrebni jaki i odgovorni pojedinci kako bi se uspješno kanalizirale sve one aktivnosti koje obitelji žrtava i razna stradalnička udruženja godinama poduzimaju u potrazi za činjenicama o stradanju svojih najmilijih u ratovima na prostorima bivše Jugoslavije – mišljenja je Tomo Aračić, predsjednik Zajednice iseljenika Hrvata prognanih iz BiH .
Veliki broj aktivista na terenu i veliko iskustvo u prikupljanju činjenica o ratnim stradanjima neki su od argumenata koji mogu biti od pomoći sutrašnjoj komisiji naglasili su predstavnici Srpskog demokratskog foruma podržavajući sve aktivnosti Koalicije za REKOM-a .
Tijekom rasprave u izlaganjima prisutnih otvorilo se i pitanje mehanizama putem kojih bi komisija tijekom svoga rada došla do onih važnih informacija i činjenica o nestalima i stradalima koje postoje u raznim državnim institucijam a koje su i dalje nedostupne javnosti.
– Komisije, pokazuje nam iskustva drugih, posjeduju mehanizme putem kojih mogu na sveobuhvatan i kvalietetan način utvrditi činjenice jer nije problem samo u „zatvorenim“ institucijama već i u postojanju velikog broja izvora i podataka koje treba efikasno i stručno procesuirati – istaknuo je Bogdan Ivanišević iz Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu.
O kninskim konzultacijama izvjestili su lokalni mediji kao i Nova TV u svojim udarnim informativnim emisiji a reportažu Novog lista pogledajte na internetskim stranicama Koalicije za REKOM-a.
