Održana spomen šetnja u povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta
Danas je održana spomen šetnja u povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta u organizaciji Antifašističke lige Republike Hrvatske, Documente, i Srpskog narodnog vijeća.
Okupljanjem i šetnjom podsjetili smo da preduvjeti koji su doveli do zločina protiv čovječnosti, do genocida, pa i do Holokausta, mržnja i netrpeljivost prema drugačijima, agresivna nacionalistička propaganda koja negira ljudskost „drugih” i strah i nebriga na mjestima gdje bi trebalo biti suosjećanje, postoje, ne samo latentno, i u današnjem svijetu.
Na početku okupljanja u Praškoj, Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, pozdravio je najavljenu obnovu zagrebačke Sinagoge. Upozorio je da: „u Europi i svijetu imamo ljude koji zaboravljaju na strahote Holokausta i ratnih zločina kao i političke opcije koje svoju moć grade na porukama mržnje prema drugim ljudima”.
Kod spomenika „Taoci” Frane Kršinića, na Trgu Josipa Jurja Strossmayera, Vesna Teršelič i Tena Banjeglav iz Documente, pozvale su gradske vlasti na komemoriranje i uključivanje posjeta sad zanemarenog spomenika u planove za terensku nastavu osnovnih i srednjih škola. Također su pozdravile najave gradova Bjelovara i Zagreba koji su pokrenuli proceduru preimenovanja ulica nazvanih po dužnosnicima i pripadnicima ustaškog pokreta. P(r)ozvale su druge gradove i općine, u kojima su se oglušili na inicijativu Svjetskog židovskog kongresa, Documente i drugih organizacija. U gotovo dvadeset općina i gradova još se uvijek neprimjerenim nazivima ulica nipodaštava zločine nad Židovima, Srbima, Romima te političkim neistomišljenicima u vrijeme Drugog svjetskog rata.
Pred Spomenikom žrtvama Holokausta i ustaškog režima okupljeni su položili ruže i oblutke a Zoran Pusić je podsjetio da je genocidu tijekom Drugog svjetskog rata nad Židovima, Romima te Srbima, kada je riječ o NDH, prethodila dehumanizacija pripadnika tih naroda, odnosno proglašavanje tih ljudi manje vrijednima. Zbog toga se Elie Wiesel, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1986. godine, koji je kao dječak bio zatočen u Auschwitzu, cijeli život zalagao za drugačiji odnos prema ljudima. Dodao je: “No Wiesel je podsjećao i na mogućnost da dio ljudskog društva krene u tu aroganciju i bezosjećajnost gdje su uvijek žrtve optužene za to što ih počinioci zločina moraju neselektivno tamaniti”.
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
Foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ
