Održan razgovor „Novi pristupi obrazovanju o holokaustu na sveučilištu”
Povodom Međunarodnog dana sjećanja na holokaust i 76. obljetnice oslobođenja najvećeg nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz, 27. siječnja 2021. godine u 10 sati održana je online diskusija pod nazivom „Novi pristupi obrazovanju o holokaustu na sveučilištu”.
Diskusiju je organizirala Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću u suradnji s veleposlanstvima Izraela, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj s glavnim fokusom na pitanja i izazove sveučilišnog obrazovanja o holokaustu u kontekstu tri desetljeća umanjivanja i relativiziranja holokausta i genocida nad Srbima i Romima u Hrvatskoj. Sudionici su tijekom rasprave analizirali kompleksnu društvenu problematiku uz isticanje primjera pozitivne prakse.
Tijekom uvodne riječi, voditeljica Documente Vesna Teršelič istaknula je zabrinjavajući trend porasta govora mržnje i nastavka relativizacije zločina počinjenih tijekom Drugog svjetskog rata što je produkt tridesetogodišnjeg revizionističkog pristupa, zaključivši kako su unatoč tome vidljivi određeni institucionalni koraci prema rješavanju otvorenih pitanja, poput odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja o financiranju posjeta JUSP-u Jasenovac ili seminara za nastavnike, sve češće u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje. Dodala je da “s nestrpljenjem očekujemo nove udžbenike povijesti za osnovne i srednje škole i nadamo se bogatoj javnoj raspravi o njima.“
Okupljenima se kao prvi sudionik obratio Oleg Mandić, svjedok vremena i posljednji uznik nacističkog logora smrti Auschwitz koji je živ napustio logor u kojem je ubijeno više od milijun ljudi, a čiji je djed već 1937. godine u vrijeme fašizma izgnan iz Istre zbog protutalijanske aktivnosti. Govorio je o svom životnom putu obilježenom aktivnim sudjelovanjem u borbi protiv zaborava, primjerice u sklopu manifestacije Dani antifašizma, koja se organizira u suradnji s Gimnazijom Eugena Kumičića u Opatiji. Također, spomenuo je i brojna svjedočenja o svojim iskustvima, češće u Italiji nego u Hrvatskoj, posebno istaknuvši potrebu za snažnim uključivanjem mladih u izgradnju mira, tolerancije i sjećanja uz suočavanje s prošlošću. Istaknuo je svoje veliko povjerenje u mlade „koji će postati moja usta kad me više ne bude“.
Diskusiju su obilježili i govori veleposlanika Izraela Nj. E. Ilana Mora i veleposlanika Njemačke Nj. E. Roberta Klinkea koji su istaknuli važnost sveobuhvatnog pristupa temama holokausta u obrazovanju i društvu, posebno naglasivši važnost učenja od prošlosti u zaštiti ljudskih prava pripadnika manjina, od Židova, Roma i homoseksualaca proganjanih u vrijeme Drugog svjetskog rata pa do svih onih drugih izloženih mržnji danas. Mato Škrabalo iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova najavio je hrvatsko predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) koje počinje 2023. godine i predstavio aktivnosti hrvatske delegacije u Savezu.
U bogatoj raspravi, profesorica s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Dinka Čorkalo Biruški istaknula je potrebu za usvajanjem pouka iz prošlosti za bolju budućnost kako bi obrazovne institucije bile mjesta na kojima se osim faktografskog znanja prenose i društveni narativi koji oblikuju svijest i savjest jer je „jako važno razumjeti prirodu dobra i zla u nekom povijesnom razdoblju i razumjeti što ljudi mogu učiniti da spriječe zločin i kakve posljedice može imati nečinjenje.“
Hrvoje Klasić, profesor s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu osvrnuo se na aktualnu problematiku i isprepletenost kulturno-političke sfere u pitanjima holokausta. „Imali smo do prije godine dvije ministre u Vladi RH koji su na zidovima imali Antu Pavelića. Reagiramo kad nam dođu packe iz inozemstva, a ostale dane u godini toleriramo ili čak promoviramo nešto što je potpuno neprihvatljivo, poput ustaških simbola.“ Ipak, „su napravljeni veliki iskoraci, udžbenici su puno bolji, no postoji prostor za napredak i nadam se da idemo ka boljem.“
Ivica Kelam s Katedre za filozofiju i povijest Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku te Kristina Dilica, polaznica doktorskog studija i profesorica hrvatskog jezika, istaknuli su važnost i mogućnosti koje otvara interdisciplinarni pristup u obrazovanju kao način sveobuhvatnog povezivanja i razvijanja teme kroz metodu stvaranja konkretnije i šire slike, poput ilustriranja iskustva rasizma i diskriminacije na primjeru Olimpijade u Berlinu 1936. te nastave u sklopu kroatistike, talijanistike i analize relevantnih književnih djela, primjerice Prima Levija ili Dnevnika Anne Frank.
Diskusija je završena pitanjima publike uz završne riječi Olega Mandića koji se kao osamnaestogodišnjak uspio oduprijeti vlastitoj mržnji prema Nijemcima, koji su bili u posjeti Opatiji, pozvavši sve da se uključe te da zajedno gradimo bolje društvo „jer mržnja nikome ne koristi“.
Razgovor u povodu Dana sjećanja na žrtve nacističkih i fašističkih režima i njihovih suradnika, poput režima Nezavisne države Hrvatske, pratili su i učenici i učenice osnovnih i srednjih škola. Njihovi nastavnici i profesorice istakli su značaj razmjene dobrih praksi u obrazovanju o holokaustu i suprotstavljanju relativizaciji zločina.
Snimka webinara dostupna je ovdje.
