Obilježavamo Međunarodni dan nestalih osoba
Na Međunarodni dan nestalih osoba podsjećamo kako institucije Republike Hrvatske već više od tri desetljeća, od kraja 1991. godine, tragaju za nestalim i poginulim osobama čije se mjesto pokopa ne zna. To je najdugotrajnija posljedica Domovinskog rata i najsloženije humanitarno, političko i etičko pitanje vezano uz ratno nasljeđe. Republika Hrvatska ratificirala je Međunarodnu konvenciju za zaštitu svih osoba od prisilnog nestanka (Narodne novine, međunarodni dio, 9/2021.). Konvencija je stupila na snagu za Republiku Hrvatsku 2. ožujka 2022. godine. Prema Konvenciji, „žrtva“ je nestala osoba i bilo koja osoba koja je pretrpjela štetu kao izravnu posljedicu prisilnog nestanka. Članovi obitelji nestale osobe imaju pravo znati istinu u odnosu na okolnosti prisilnog nestanka, napredak i rezultate istrage te sudbinu nestale osobe. Svaka država stranka posredstvom glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, izvješćuje Odbor UN za prisilne nestanke o mjerama poduzetim u cilju ispunjavanja obveza iz ove Konvencije, u roku od dvije godine od stupanja na snagu ove Konvencije za tu državu članicu. Svoje prvo izvješće, Republika Hrvatska je predala 15. svibnja 2024. godine[1].
U prosincu 1991., osnovana je Komisija za traženje osoba nestalih u ratnim djelovanjima u Republici Hrvatskoj, sa zadatkom prikupljanja i obrade podataka o civilnim i drugim žrtvama i nestalim osobama s područja Republike Hrvatske zahvaćenih ratnim djelovanjima jer je prema podacima nadležnih tijela, (Hrvatski Crveni križ, Glavni sanitetski stožer Republike Hrvatske) u Hrvatskoj 1991. godine bilo 18.000 registriranih zatočenih i nestalih osoba. Pored toga, kasnije je registrirano još 1.236 slučajeva osoba nestalih 1995. godine. Komisija je bila obvezana podnositi izvješće o svom radu Vladi Republike Hrvatske i u svom radu surađivati s Komisijom Međunarodnog crvenog križa (MKCK) za pitanja traženja nestalih osoba. Postupak traganja zaokružen je u srpnju 2019., kada je Republika Hrvatska donijela Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu (Narodne novine 70/2019), kojim se uređuje postupak, nadležnost, vođenje evidencija i ostalo u vezi s traženjem, ekshumacijom i identifikacijom osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa. U svrhu prikupljanja podataka o osobama nestalim u Domovinskom ratu i njihovog pronalaska, sukladno čl. 32. Zakona, Ministarstvo vodi, organizira i održava službenu Evidenciju osoba nestalih u Domovinskom ratu i Evidenciju smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa te izdaje uvjerenja na zahtjev osoba koje imaju pravni interes. Službena evidencija sadrži osobne podatke o traženoj osobi, podatke o okolnostima nestanka te druge informacije koje su od značaja za proces traženja. Ujedno, međuresorna suradnja je ključni mehanizam u procesu traženja čijem je osnaživanju pridonio i Zakon, kojim su određena nadležna tijela i njihove zadaće te jasno i jednoznačno propisane obveze drugih nadležnih tijela u procesu traženja nestalih osoba, čime je osigurano usklađeno planiranje i djelovanje, prevladavanje administrativnih prepreka te pravodobno i jednoznačno informiranje. Radi koordinacije prikupljanja saznanja putem međuresorne suradnje, u izvještajnom razdoblju dodatno je intenziviran rad Radne skupine za prikupljanje saznanja o nestalim osobama i neregistriranim grobnim mjestima, sastavljene od predstavnika Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva unutarnjih poslova, sigurnosno – obavještajnih agencija i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja iz masovnih, pojedinačnih i sanacijskih grobnica ekshumirani su posmrtni ostaci 5235 osoba (svibanj 2024.). Republika Hrvatska još uvijek traga za 1744 osoba koje su nestale ili su poginule, a mjesto njihovog pokopa nije poznato[2].
U dosadašnjem rješavanju sudbine nestalih u Domovinskom ratu ključnu su ulogu imale informacije prikupljene iz svih raspoloživih izvora. Tim izvorima otkriveno je nekoliko pojedinačnih, ali i većih grobnica, među kojima je i nedavno otkrivena grobnica ispod golemog deponija otpada nedaleko od Vukovara – Petrovačka dola. Pretraživanje tog terena počelo je u travnju 2022. Nakon dvije godine pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostaci žrtava. Iskopano je oko 2000 koštanih fragmenata koje je trebalo sve pojedinačno analizirati i testirati. Do sada su putem analize otkrili identificirali 35 osoba, među njima 19 pripadnika hrvatskih postrojbi i 16 civila, od toga četiri žene – svi u dobi između 22 i 68 godina. Svi koštani fragmenti još nisu analizirani.
Rad Službe traženja Hrvatskog Crvenog križa još je uvijek najvećim dijelom usmjeren na traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu.
Zbog povezanosti pitanja nestalih osoba s počinjenim ratnim zločinima i drugim kaznenim djelima, kao i zbog proteka vremena, prikupljanje saznanja o sudbini nestalih osoba i mjestima ukopa njihovih posmrtnih ostataka najsloženiji je segment u procesu traženja nestalih osoba. Mnoge osobe su nestale na područjima izvan svog prebivališta, a porodice nestalih su često raseljene izvan granica, što je rezultiralo podnošenjem prijava u više zemalja. Da bi se riješili ovi izazovi i unaprijedile istrage, bilo je neophodno konsolidirati, uskladiti i verificirati evidencije izvan granica svake od ovih zemalja. Uprava za zatočene i nestale i MKCK su izdali četiri izdanja Knjige osoba nestalih na području Republike Hrvatske, koja predstavlja spisak imena i prezimena nestalih osoba na temelju rada Crvenog križa Hrvatske i Uprave za zatočene i nestale. Prvo izdanje Knjige osoba nestalih na području Republike Hrvatske objavljeno je u prosincu 2006. godine, drugo u siječnju 2010., treće u travnju 2012., a četvrto u svibnju 2015. godine. U četvrtom izdanju nalaze se odvojeni spiskovi: spisak 1.716 osoba nestalih na području Hrvatske i spisak 422 osobe čija je smrt izvjesna, ali je mjesto na kome se nalaze njihovi posmrtni ostaci nepoznato. U četvrtom izdanju se spominje ukupno 2.138 neriješenih slučajeva (do 1. svibnja 2015. godine)[3]. U više navrata Documenta je tražila objavu petog izdanja Knjige nestalih, za sada bez rezultata.
Budući da je ključna prepreka učinkovitijem rješavanju ovoga pitanja nedostatak točnih, potpunih i vjerodostojnih informacija o mjestima prikrivenih grobnica, neophodna je bilateralna suradnja s nadležnim tijelima za traženje nestalih osoba Bosne i Hercegovine, Crne Gore i, osobito, Republike Srbije kao i suradnja i potpora multilateralnom mehanizmu (uspostavljenom 2018. godine), radi rješavanja slučajeva od zajedničkog interesa kao i unaprjeđenja metodologije rada.
Baza podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih u sukobima na području bivše Jugoslavije ustrojena u studenom 2022. godine kao interaktivna baza podataka koja pruža ažurne podatke o slučajevima nestalih osoba i dostupna je javnosti. Također omogućava porodicama nestalih osoba da pristupe postojećim evidencijama i dostave nove informacije koje bi mogle doprinijeti rješavanju aktivnih slučajeva nestalih osoba. Bazom podataka upravlja Grupa za nestale osobe koja je multilateralni mehanizam za regionalnu saradnju u okviru Berlinskog procesa za Zapadni Balkan. Grupu za nestale osobe čine nacionalne institucije nadležne za traženje i identifikaciju nestalih osoba u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji. Ova baza podataka[4] je kreirana uz tehničku podršku Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) i financijsku pomoć Ureda za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj (FCDO) Vlade Velike Britanije kao i saveznog Ministarstva vanjskih poslova Njemačke. Od svog nastanka, Regionalna baza podataka predstavlja ključni alat u razmjeni podataka između nadležnih domaćih institucija, usklađivanju podataka i konsolidaciji evidencije osoba nestalih u sukobima 1990-ih godina. Objedinjavanjem podataka iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Crne Gore i Srbije, baza podataka rješava izazove kao što su prekogranični nestanci i nedosljednosti u podacima. Baza podataka je primjer kako se postkonfliktna društva mogu ujediniti u težnji ka ostvarivanju zajedničkog cilja, osiguravajući da pitanje nestalih osoba i dalje bude prioritet po pitanju ljudskih prava i da se ne politizira kako se ne bi ugrozili mir i stabilnost.
U studenom 1996., donesen je Zakon o obilježavanju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata (Narodne novine 100/96), radi očuvanja trajne uspomene na žrtve iz Domovinskog rata stradale tijekom agresije na Republiku Hrvatsku, uređuju pitanja od značenja za utvrđivanje mjesta masovnih grobnica žrtava i dostojno obilježavanje tih mjesta. Ovaj Zakon žrtve Domovinskog rata definira kao „hrvatske branitelje i civile ubijene u masovnim pogubljenjima tijekom srpsko-crnogorsko-četničke agresije i agresije JNA na Republiku Hrvatsku”. Od 2006. godine, odavanje počasti nestalima organizira se 30. kolovoza, na Međunarodni dan nestalih. Komemoracija se svake godine organizira u drugom gradu, najčešće u suradnji sa Savezom udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i Udrugom hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata uz potporu Ministarstva hrvatskih branitelja.
Organiziran je mali broj komemoracija i memorijala u sjećanje na srpske civilne žrtve, ubijene ili nestale tijekom rata. I to je bilo na inicijativu lokalnog stanovništva u mjestima gdje su Srbi većina ili na inicijativu udruga srpskih civilnih žrtava rata i organizacija građanskog društva.
U potpunosti su izbrisani iz sjećanja neidentificirane žrtve (Nomen Nescio ili bez imena). Neidentificirani posmrtni ostaci pohranjeni su u Zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve Domovinskoga rata na Krematoriju Gradskog groblja „Mirogoj“ u Zagrebu, zatim u grobnici na Centralnom groblju u Osijeku, dok je dio njih, zbog nedostatnih smještajnih resursa, nakon obrade klasičnim sudsko-medicinskim metodama i uzimanja uzoraka za analizu DNA, ukopan na mjestima prvobitne ekshumacije na mjesnim/gradskim grobljima. Do kraja 2019. godine, nadležne institucije Hrvatske su prijavile 877 slučajeva nestalih osoba označenih kao neidentificirane ili NN, za koje je profil DNK izoliran u 90 % slučajeva, iako nije pronađena podudarnost sa 6.100 referentnih profila DNK izolirane iz uzoraka koje su članovi obitelji nestalih donirali hrvatskim vlastima.
Obitelji nestalih osoba, nakon dugogodišnje neizvjesnosti i patnje, kao i društvo u cjelini imaju pravo saznati okolnosti stradanja i mjesto ukopa, a naša je obaveza pomoći im, stoga vas pozivamo da svoja saznanja prijavite nadležnim tijelima, što je moguće i bez otkivanja svog identiteta.
Pozivamo i države potpisnice Međunarodne konvenciju za zaštitu svih osoba od prisilnog nestanka na pojačanu suradnju i pružanje međunarodne pravne pomoći u najvećoj mogućoj mjeri kako bi se unaprijedilo i ubrzalo postupak pronalaženja, ekshumacije i identifikacije posmrtnih ostataka nestalih osoba.
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
___________
Foto: Dvor, mjesno groblje – lokacija ukopa više tijela
___________
[1]https://tbinternet.ohchr.org/_layouts/15/treatybodyexternal/TBSearch.aspx?Lang=en&TreatyID=2&CountryID=43
[2] https://branitelji.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug/mjere/nestale-osobe/nestale-osobe-u-domovinskom-ratu834/834
[3] https://branitelji.gov.hr/userdocsimages/arhiva/pdf/Knjiga.nestalih-pdf.pdf
[4] https://oic.icmp.int/index.php?w=reg_lista_pub_ter_in&l=ba
