Obilježavamo 30. godišnjicu pada Bogdanovaca

Bogdanovci su selo smješteno u istočnoj Slavoniji, 6 km zapadno od Vukovara i na najbržem putu prema Vinkovcima, čime čini predgrađe Vukovara. Prema popisu stanovništva iz 1991. u selu je živjelo 1113 stanovnika, pri čemu je nacionalni sastav bio: 914 Hrvata, 113 Albanaca, 19 Srba, 13 Mađara, kao i nekolicina ostalih.

Prvi napadi na Bogdanovce događaju se sredinom kolovoza 1991., kada su srpske jedinice i Jugoslavenska narodna armija prvi put granatirali selo iz susjednog Bršadina, koje je bilo većinski srpsko selo. Svjesni opasnosti koja im je prijetila, već ranije tokom ljeta 1991. mještani su organizirali obranu sela, prvo dežurstva na prilazima selu, a zatim i oružjem. No, ta obrana je bila malobrojna ljudstvom i slabo naoružana. Tokom kolovoza su i brojni civili nesposobni za obranu, djeca, žene i starci, odvezeni iz sela u ostale dijelove Hrvatske. U selu je ostalo 157 ljudi, od kojih je 100 bilo angažirano na obrani. Ostali su bili starije civilno stanovništvo koje nije željelo napustiti svoje domove.

Dana 23. kolovoza, nove granate su pale na centar Bogdanovaca te oštetile crkvu, školu i još neke objekte. Od 25. kolovoza, selo je u potpunom okruženju, iz njega se još može jedino takozvanim kukuruznim putem, koji je vodio od vukovarskog naselja Lužac, kraj Bogdanovaca, i kojima su se mnogi stanovnici probijali iz obruča. Napadi i granatiranja nastavila su se i kroz cijeli rujan, a postaju još žešća i gotovo svakodnevna od 1. listopada 1991., kada je selo gađano iz svih smjerova. Istog dana pala su i susjedna sela Cerić i Marinci, pa su nakon toga Bogdanovci ostali u potpunom okruženju. Sljedeći dan, 2. listopada, uslijedio je i prvi tenkovsko-pješački napad na mjesto, koje su branitelji uspjeli odbiti, no uz brojne žrtve. Takvi napadi postaju sve učestaliji te se njima malo pomalo osvaja sve više teritorija u samim Bogdanovcima. Selo je palo 10. studenog 1991., kada u njega ulazi 40-ak tenkova i oko 1500 pješaka. Obrana Bogdanovaca tada se povukla te krenula u proboj prema Vinkovcima, u čemu je većina uspjela.

Po ulasku u selo, 10. i 11. studenog, pripadnici srpskih snaga ubili su gotovo sve stanovnike koje su zatekli u selu, većinom starije civile, koji nisu željeli ili nisu mogli ići u proboj. Tada je i cijelo selo uništeno, devastirani su gotovo svi važni objekti – crkva, vatrogasna stanica, društveni dom, poljoprivredna zadruga te kuće civila hrvatske nacionalnosti.

Tih mjeseci u Bogdanovcima je poginulo ukupno 124 osobe, 68 vojnika, 47 civila i 9 policajaca.

Sve do 2020., kada je pred Višim sudom u Beogradu donesena nepravomoćna presuda za zločine nad deset mještana, civila albanske nacionalnosti, nitko nije odgovarao za zločine u Bogdanovcima.

Dana 11. lipnja 2021. pred Apelacionim sudom u Beogradu potvrđena je osuđujuća presuda protiv Boška Soldatovića, nekadašnjeg pripadnika Vojne policije Druge proleterske gardijske mehanizirane brigade JNA. Proglašen je krivim za ratni zločin protiv civila albanske nacionalnosti i osuđen na kaznu zatvora od 15 godina.

Ovim povodom želimo upozoriti da je nužno istražiti, utvrditi i javno iznijeti činjenice o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava, uključujući i sudbinu nestalih. Svi društveni akteri trebali bi posvećeno raditi na vraćanju dostojanstva žrtava, uspostavljanju odgovornosti i pravde, izgradnji povijesnog pamćenja na temelju činjenica i sprečavanju ponavljanja zločina u budućnosti. Utvrđivanje činjenica o stradalima, kao i kažnjavanje odgovornih za počinjena zlodjela, pridonijet će, prije svega, uspostavi povjerenja i normalizaciji odnosa, a u konačnici pomirenju i izgradnji održivog mira.

Precizni podaci o načinu stradanja nekih od žrtava s popisa nisu nam poznati pa i ovom prilikom pozivamo članove obitelji, prijatelje i sve one koji su poznavali žrtve ili znaju nešto o njihovom stradanju, kao i one koji na popisu uočavaju bilo kakve netočnosti, da nam se jave, kako bismo sastavili što cjelovitiji i vjerodostojniji popis žrtava – ne samo u Bogdanovcima i okolnim mjestima, već i cijeloj Republici Hrvatskoj.

U prilogu se nalazi popis 124 žrtve.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Fotografija: Arhiva HRT

Projekt ,,Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: mi pamtimo – a vi?” je podržan sa € 150.000,00 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova