Nevladine udruge: Regionalna suradnja na ratnim zločinima dobra, zabrinjava opća atmosfera

ZAGREB, 20. siječnja 2017. (Hina) – Zakonski okvir za regionalnu suradnju na procesuiranju ratnih zločina je dobar i tužiteljstva korektno surađuju, no obitelji žrtava ratova još očekuju pravdu, a prema ocjenama nevladinih udruga stanje pogoršava povratak u javni prostor nacionalističke retorike iz devedesetih godina.

Marina Kljajić iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo rekla je na okruglom stolu o pravosuđu i jačanju vladavine prava u Kući ljudskih prava u Zagrebu kako je suradnja među zemljama dobra kad funkcionira, ali je zabrinjava loša opća atmosfera.

„Zbog dnevno političkih potreba i budućih kampanja koriste se govori iz nama dobro poznatih 90-tih godina gdje se vraćamo na tu strašnu nacionalističku retoriku“, kazala je Kljajić.

Srpski predsjednik Tomislav Nikolić lani je, prema njezinim riječima, glavnom tužitelju rekao da pripazi što to kopa po Srbiji nakon što je kazneno prijavljen načelnik generalštaba zbog zločina na Kosovu, dok s druge strane postoji želja da se rehabilitiraju ratni zločini.

„Haškog osuđenika Lazarevića dočekala su tri ministra, uključujući i ministra pravde, kod predsjednika države dolazi Krajišnik, što je strašno, a imamo i Šljivančanina koji na tribini vladajuće stranke predstavlja moralnu veličinu“, kaže predstavnica Fonda za humanitarno pravo.

Zamjenica glavnog državnog odvjetnika Jasmina Dolmagić rekla je da uvijek ima prostora za napredak u suradnji, ali da s kolegama korektno surađuju na tom području koje je povezano s postizanjem pomirenja i pravde za žrtve teških kaznenih djela.

Budući da su se postupci u sklopu međunarodne pravne pomoći u nekim situacijama pokazali presporima ukazala se potreba za potpisivanjem posebnih sporazuma temeljem kojih odvjetništvo dobro surađuje s tužiteljstvima u regiji, rekla je Dolmagić.

Posebni sporazumi su, kaže, u posljednje vrijeme zanimljivi javnosti, a tužiteljstva temeljem njih razmjenjuju dokaze u predmetima radi procesuiranja počinitelja i izbjegavanja nekažnjivosti.

Državno odvjetništvo sa Srbijom dugo surađuje i tu su uspostavljeni standardi za kazneni progon, ali u suradnji s tužiteljstvima Bosne i Hercegovine ima prostora za napredak.

Dolmagić je problem u suradnji ilustrirala slučajem u kojem je pred županijskom sudu u Splitu nepravomoćno oslobođen okrivljeni za ratni zločin u Širokom Brijegu, jer su svjedoci u Bosni i Hercegovini ispitani bez nazočnosti odvjetnika, dok su u Hrvatskoj promijenili iskaz.

Documenta je na skup namjeravala pozvati i predstavnike Tužilaštva za ratne zločine Srbije, ali u tome, prema riječima Vesne Teršelič, nisu uspjeli, jer u Srbiji nije više od godinu imenovan tužitelj, dok su kolege iz tužilaštva iz BiH prvo prihvatili poziv, a onda su u ljutnji nakon optužbi za skupinu iz Orašja povukli pristanak. No, na skupu je bila nizozemska veleposlanica, te predstavnici veleposlanstava iz SAD-a, Srbije, Irske, Francuske, Španjolske, Austrije i Australije.

Teršelič kaže da DORH godinama radi na postupcima i da je još puno neprocesuiranih zločina. Udruge prema njezinim riječima stalno naglašavaju da su kapaciteti DORH-a premali i da je dio proračunskih sredstava za istrage ratnih zločina nedovoljan. Takva situacija je i u drugim zemljama, a politička volja ponekad je tu, a ponekad je nema dovoljno.

Kulturolog Srđan Šušnica iz Banja Luke rekao je da je pitanje ratnih zločina opterećeno kontekstom i shvaćanjem odgovornosti i krivice. Drži da se ratovi nisu zaključili sporazumom o miru nego nagodbom koja je ostavila nerazjašnjenje politike i ideološke premise – što je taj rat bio, tko je za taj rat najodgovorniji i tko je bio gospodar života i smrti, rata i mira.

„Smatram da rat nije bio građanski, da nisu sve strane podjednako odgovorne, da je jedna strana, politika, ideologija, režim, država ušla u rat s namjerom činjenja etničkog čišćenja i genocida. Ta strana je nažalost Srbija“, rekao je Šušnica.

Politički analitičar Žarko Puhovski rekao je da se sada zaoštrilo pitanje o ratnim zločinima na način da se reinterpretiraju odluke Haškog suda kako kome trebaju. Smatra kako je opet osnažen kontekst društvene moralnosti koja počiva na moralnoj pretpostavci da smo mi u Hrvatskoj, Srbiji, Kosovu u obvezi prema onima koji su činili ratne zločine.

Predstavnica Akcije za ljudska prava iz Podgorice Tea Gorjanc Prelević upozorila je kako tužilaštvo Crne Gore samoinicijativno nije pokrenulo niti jedan slučaj protiv ratnog zločina, već su sve istrage pokrenute temeljem dokaza i pritisaka iz drugih zemalja i okruženja.

(Hina)