“Demokratske revolucije 1989. i suvremena Europa” / IZVJEŠTAJ S TRIBINE
Povodom 30. godišnjice demokratskih revolucija u srednjoj i istočnoj Europi, uponedjeljak, 25. studenog 2019., u zagrebačkoj knjižnici „Bogdan Ogrizović“ održana je javna tribina.
Moderator tribine, Dr. Boris Stamenić iz Documente, u uvodnim riječima se osvrnuo na istaknuto mjesto „Pada Berlinskog zida“ u javnoj percepciji demokratskih revolucija 1989. godine u Europi te postavio uvodno pitanje o sličnostima i razlikama „1989.“ u različitim državama Istočnog bloka.
Dr. Annemarie Franke, povjesničarka s fokusom na suvremenu povijest srednje i istočne Europe, te predstavnica Njemačke u Europskoj mreži sjećanje i solidarnost (ENRS) sa sjedištem u Varšavi, u uvodnim riječima osvrnula se na vlastitu percepciju političkih događaja 1989. godine koje je ispratila kao osamnaestgodišnjakinja. Važno je naglasiti ulogu događaja u Poljskoj i Mađarskoj u proljeće 1989. za kasnije događaje u Istočnoj Njemačkoj, naglasila je Franke i konstatirala da početkom 1989. nitko nije predviđao skori „Pad zida“ i ujedinjenje Njemačke.
Dr. Gruia Badescu, post-doktorand na Sveučilištu u Konstanzu u Njemačkoj, osvrnuo se u nastavku na događaje 1989. godine u svojoj domovini Rumunjskoj. Badescu je naglasio da događaji u Rumunjskoj koncem 1989. i početkom 1990. i dalje izazivaju društvene podjele u Rumunjskoj te da nema društvenog konsenzusa oko pitanja što se točno dogodilo odnosno kako te događaje treba vrednovati.
Na ambivalentni položaj demokratske revolucije u rumunjskoj kulturi sjećanja osvrnuo se i profesor Christian Axboe Nielsen sa Sveučilišta u Aarhusu u Danskoj. U tom kontekstu Nielsen je publiku podsjetio i na sjajnu rumunjsku crnu komediju „12:08 Istočno od Bukurešta“ koja u formi obljetničke debate u lokalnom tv studiju nepoznatnog provincijskog gradića propituje pitanje individualnog i društvenog sjećanja na revoluciju. U nastavku, profesor Nielsen osvrnuo se na pitanje o usporedivosti događaja 1989. u različitim Europskim zemljama te upozorio na značajne razlike između pojedinih zemalja odnosno demokratskih revolucija unutar nekadašnjeg Istočnog bloka.
Miloš Vukanović iz HIPMONT-a,Udruženja profesora istorije Crne Gore, publici je približio događaje u Crnoj Gori 1989. te ukazao na neodvojivost dinamika u Crnoj Gori s događanjima u socijalističkoj Jugoslaviji i kasnijim državama sljednicama. Pored toga, Vukanović je govorio o krizi paradgime zakašnjele demokratske tranzicije i europskog puta država Balkana čija je realna perspektiva pridruženja Europskoj uniji u ovom trenutku vrlo upitna.
Nastavak razgovora s panelistima o simboličkom i realnom značenju demokratskih revolucija 1989. za suvremena društva ukazao je s jedne strane na različitosti koje „1989. godina“ zauzima u kulturi sjećanja pojedinih europskih društava, a s druge strane na političku aktualnost pitanja o revoluciji. Posljedično, ne postoji društveni konsenzus o pozitivnom vrednovanju demokratskih revolucija odnosno liberalne demokracije kao političkog i vrijednosnog sustava u postkomunističkim društvima, istaknulo je više panelista.
Otvaranje tribine za pitanja iz publike rezultiralo je brojnim i zanimljivim pitanjima koja su dodatno naglasila aktualnost teme demokratskih revolucija 1989. za suvremenu Europu te ukazala na interes građana za diskusiju o suvremenoj povijesti, sadašnjosti i budućnosti Europe. Zanimljiva razmišljanja sudionika panela ponudila su publici mogućnost uvida u tematiku demokratskih revolucija u nad-nacionalnom kontekstu te makar neke od njih potaknula na razmišljanje i refleksiju.
Tribina je održana u sklopu projekta “”Reshaping the Image of democratic Revolutions 1989: European contemporary Perspectives and forgotten Lessons from the Past” koji koordinira Documenta, a financira Europska unija u sklopu programa “Europa za građane”. Slijedeća prilka za razgovor s građanima o demokratskim revolucijama 1989. godine te o važnosti zaštite liberalne demokracije kao političkog i vrijednosnog poretka ponuditi će serija javnih događanja koncem travnja u Rijeci, Europskoj prijestolnici kulture 2020. godine.
Documenta– Centar za suočavanje s prošlošću
